U nedjelju, 15. veljače u crkvi sv. Jakova u Međugorju, koja je bila ispunjena župljanima i hodočasnicima, ansambl Continuo, kojim je dirigirao maestro don Dragan Filipović izveo je ”Missa papae Marcelli” skladatelja Giovannija Pierluigija da Palestrine, prenosi Radio Mir Međugorje.
”Misa pape Marcela, je posvećena papi Marcellu II. A on je bio papa samo tri tjedna u 1555. godini. Zove se i Misa sine nomine ili bez imena. Skladatelj je Giovanni Pierluigi da Palestrina. Rođen je, evo bit će za mjesec dana, točno 500. godina. Stoga možemo reći da je ova izvedba, kao obljetnica na njegovo rođenje od prije 500 godina. (1525 – 1594). Ovo je njegova najpoznatija misa i smatra se posebnim primjerom složene polifonije. Takvu polifoniju je zagovarao i sam Palestrina. Skladana je 1562 g. Pjevala se samo na papinskim krunidbenim misama. Posljednja izvedba je bila na krunidbi Pavla VI. 1963.
Missa Papae Marcelli sastoji se, kao i većina renesansnih misa od: Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus / Benedictus i Agnus Dei. Treba reći da je treći Agnus Dei zaseban stavak, i označen kao “Agnus II”. Misa je slobodno komponirana, nije zasnovana na cantus firmusu, parafrazi ili parodiji, koja se uzimala iz gregorijanskih koralnih napjeva. Možemo reći da zbog toga misa nije tematski dosljedna kao Palestrinine mise temeljene na modelima. To je prvenstveno misa sa šest glasova, ali kombinacije glasova variraju kroz cijelo djelo. Palestrina sklada i Agnus II. za sedam glasova, u koje ugrađuje trodijelni kanon koji počinje s glavnim motivom. Vidimo da korištenje punih snaga rezervirano je za specifično nizanje dijelova u tekstu. Glazba je postavljena prvenstveno u homoritmičkom, deklamacijskom stilu, s malo preklapanja teksta i općom preferencijom za blokovske akorde. Na takav način, tekst se jasno čuje u izvedbi, što je tipično i važno za Palestrinin stil. To ne nalazimo kod mnogih skladatelja i polifonih misa iz 16. stoljeća. Kao i u većini Palestrininih kontrapunktskih djela, glasovi se kreću prvenstveno postupno, a glas koji vodi strogo slijedi pravila dijatonskih modusa”, objasnio je don Dragan Filipović, ističući kako je hvalevrijedno da su se mladi glazbenici u udruzi Kulturni preporod prihvatili ovog umjetničkog i vrlo zahtjevnog glazbenog djela.
”Glazba koja je nastala iz pera Giovannia Pierluigija rodom iz Palestrine je vrhunska polifonija. Sa svojih petsto moteta – djela, kako kaže za njega Giuseppe Verdi da je jedan u povijesti od najvećih skladatelja vokalne glazbe. Ovo djelo se nikada nije čulo u našem podneblju. Stoga je vrijedan događaj, ali i praizvedba, koja je evo upriličena u povodu 500 godina od rođenja autora”, kazao je maestro don Dragan Filipović.
