Hrvatske božićne pjesme za mnoge su najprepoznatljiviji i najljepši zvuk blagdana, a njihovu vrijednost nije prepoznao samo narod, nego i struka. O njihovoj posebnosti svjedoči i iskustvo s bogoslužja u Rimu, gdje su se u hrvatskom zavodu svetog Jeronima u božićno vrijeme tražile upravo hrvatske pjesme, i to od vjernika koji nisu razumjeli jezik, ali su prepoznavali njihovu ljepotu.
Povijesni zapisi potvrđuju duboku ukorijenjenost božićnog pjevanja u hrvatskoj tradiciji. Već početkom 18. stoljeća u Veneciji su tiskani deseci hrvatskih božićnih pjesama, što govori o bogatoj i dugoj glazbenoj baštini. Značajnu ulogu u njezinu očuvanju imali su i pavlini, redovnici koji su njegovali pjevanje kao dio svakodnevnog redovničkog života.
Iako se često navodi kako postoji oko 150 hrvatskih božićnih pjesama, taj je broj, prema procjenama, znatno veći. Svaka župa ima svoj način pjevanja i vlastiti glazbeni izričaj, što hrvatsku božićnu tradiciju čini iznimno raznolikom. Zanimljivo je i to da tradicionalne božićne pjesme zamjenjuju nepromjenjive dijelove mise.
Božićne pjesme nastale su iz naroda – iz tradicije, vjere, pjevanja i ljubavi prema Božiću – zbog čega i danas nose prepoznatljivu toplinu i jednostavnost. Unatoč tomu, sve se rjeđe mogu čuti u medijima, gdje ih često zamjenjuju moderni napjevi u kojima se ne spominje Bog.
Izdvojiti jednu najljepšu pjesmu nije jednostavno, no „Narodi nam se“ često se navodi kao posebna zbog svoje melodije, snažnog teksta i poruke. Upravo je ta pjesma proglašena hrvatskom božićnom himnom.
Izvor: RTV Herceg-Bosne
www.brotnjo.info
