Konferencija “30 godina nakon Daytona: Naučene lekcije” održana je u Bruxellesu pod pokroviteljstvom hrvatske eurozastupnice Željane Zovko, koja je moderirala cijeli događaj, piše Večernji list.
Tema konferencije bila je razmatranje tridesetogodišnjeg naslijeđa Daytona, njegovih pozitivnih i negativnih aspekata te izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočava na svom putu prema Europskoj uniji. Tijekom konferencije predstavljena je i knjiga Željane Zovko “30 godina nakon Daytona: Naučene lekcije.”
Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, u svom je govoru istaknula važnost Daytonskog sporazuma kao temelja za očuvanje mira, no i upozorila na izazove s kojima se BiH suočava u očuvanju ravnoteže među konstitutivnim narodima. Bradara je naglasila da je mir najvrjedniji resurs, ali i najkrhkiji, te da se mora stalno paziti na njegovu stabilnost i ravnotežu među narodima.
Bradara je također istaknula da su najbolja razdoblja u BiH bila ona kada su politički akteri tražili dogovor među konstitutivnim narodima unutar institucija, uvažavajući specifičnosti svakog naroda. Naglasila je kako su jednostrana rješenja često dovodila do političkih blokada i stagnacije, dok su konsenzus i međusobno uvažavanje ključ za postizanje napretka i stabilnosti. Također je naglasila kako Hrvati u BiH često imaju problem u ostvarivanju svojih političkih prava i legitimiteta u institucijama jer se njihov glas u političkom životu zemlje marginalizira.
Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić Radman, ističe da je trideset godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma položaj Hrvata u BiH i dalje ugrožen. Iako su Hrvati imali ključnu ulogu u formiranju moderne BiH, danas se suočavaju s ozbiljnim političkim izazovima. Prema ministrovim riječima, nepravedan izborni sustav omogućava Bošnjacima birati hrvatske predstavnike u vlasti, što izravno narušava ravnotežu među konstitutivnim narodima. Grlić Radman naglašava kako izborni zakon mora biti hitno izmijenjen kako bi se osigurala jednakost svih naroda i ravnopravno sudjelovanje Hrvata u političkom životu.
Potpredsjednik Europskog parlamenta, David McAllister, naglašava da je Daytonski sporazum ključan za završetak rata u BiH, no da mir zahtijeva stalno obnavljanje i pravednost. Iako je BiH postala kandidat za članstvo u EU, McAllister ističe da se mora očuvati ravnoteža među konstitutivnim narodima, čime se osiguravaju stabilnost i mogućnost za napredak prema europskoj integraciji. EU podrška bit će ključna za trajnu stabilnost zemlje.
Tijekom konferencije predstavljena je i knjiga Željane Zovko “30 godina nakon Daytona: Naučene lekcije”, koja uključuje priloge političara i stručnjaka, među kojima su i oni premijera RH Andreja Plenkovića i čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Ova zbirka eseja duboko analizira poziciju Hrvata u BiH, naglašavajući ugroženost njihovih političkih prava i prijetnje s kojima se suočavaju u postdaytonskom političkom okruženju. Zovko u svom prilogu ističe da Daytonski sporazum i načelo konstitutivnosti naroda moraju biti očuvani kao temelj stabilnosti BiH, jer bez njih Hrvati riskiraju daljnje marginaliziranje i političku nevidljivost. Zovko također ističe da BiH mora nastaviti s reformama koje će omogućiti europsku integraciju, ali da se mora osigurati da u tim reformama svi konstitutivni narodi, uključujući Hrvate, imaju jednaku priliku za političko predstavljanje.
Dragan Čović, u svom prilogu, naglašava kako je načelo konstitutivnosti i dalje ključ za stabilnost BiH te da se moraju poštovati prava Hrvata na ravnotežno političko predstavljanje. Prema Čoviću, nepoštivanje tih prava može dovesti do političke nestabilnosti i povratka u predratnu situaciju, gdje se prava Hrvata sustavno ignoriraju.
Andrej Plenković, također u svom prilogu, ističe kako BiH mora nastaviti s političkim i institucionalnim reformama kako bi postigla punu europsku integraciju. Međutim, on naglašava da Hrvati u BiH ne smiju biti marginalizirani i da se njihova politika mora temeljiti na ravnoteži i jednakosti među svim konstitutivnim narodima.
Vitomir Miles Raguž, bivši veleposlanik BiH pri EU, iznio je svoje viđenje preventivne diplomacije kao ključnog instrumenta za očuvanje stabilnosti BiH. On je naglasio da EU mora biti ključan partner u daljnjim reformama, ali i da BiH mora preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost, poštujući prava svih naroda, uključujući Hrvate. Prema Ragužu, preventivna diplomacija nije alat za pritisak, već za izgradnju povjerenja među političkim akterima u zemlji kako bi se spriječile krize.
Steve Rukavina, čelnik Nacionalne federacije američkih Hrvata, također je naglasio važnost dijaloškog pristupa i suočavanja s političkim izazovima unutar BiH. Rukavina je podsjetio da EU mora poduprijeti BiH, ali i poštovati specifičnosti zemlje. Istaknuo je da BiH mora očuvati političku stabilnost kroz konsenzus među konstitutivnim narodima jer samo tada može uspješno ići prema EU.
