Za kilogram mljevene kave prije pet godina u BIH je trebalo izdvojiti 13 maraka, a danas čak 30. Poskupljenje je to od čak 125%. Unatoč visokim cijenama Bosanci i Hercegovci se ne odriču omiljenog napitka. Prema podacima ReportLinkera, predviđa se da će potrošnja kave u Bosni i Hercegovini porasti na 24.000 metričkih tona (24 milijuna kilograma) do 2028. godine, što predstavlja umjerenu godišnju stopu rasta od 0,2 % u odnosu na trenutačnu razinu. Na globalnoj rang listi potrošnje kave u 2023. godini, BiH je zauzela 54. mjesto. Odmah ispred nje bila je Češka, koja je također potrošila 24.000 metričkih tona. Na vrhu ljestvice globalne potrošnje kave predvode Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Od ukupno 1264 analizirana proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda, kava je lani bila 87. najtrgovaniji proizvod u svijetu, s ukupnom vrijednošću trgovine od 95 milijardi eura. – Trgovina kavom u posljednjih 20 godina raste znatno brže nego ukupna svjetska trgovina. Pritom je u razdoblju 2005. – 2024. prosječni godišnji rast ukupne svjetske trgovine iznosio 5%, a rast trgovine kavom 8% – ističe kaže dr. sc. Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb u svojoj najnovijoj analizi “ Uzgoj i cijene kave u uvjetima klimatskih promjena: Što nam donosi budućnost?”.
Buturac dodaje kako je prema posljednjim podacima FAO-a, u 2023. u svijetu proizvedeno 11 milijuna tona kave. Najveći proizvođač kave je Brazil s udjelom u svjetskoj proizvodnji od 30,8%, slijede ga Vijetnam sa 17,7% i Indonezija sa 6,9%. Dok su Brazilci najveći proizvođači kave u svijetu, Amerikanci su njezini najveći potrošači. Na SAD otpada 13,9% ukupne globalne potrošnje kave. Slijede Njemačka s udjelom od 4,8% i Japan s 3,9%. – Najnoviji trendovi ukazuju na snažan nominalni rast izvoza, uz istovremeno skromni realni rast izvoza. Nominalni izvoz kave je u razdoblju 2020. – 2024. na globalnom tržištu rastao 77%, a realni izvoz tek za 4,7%, što govori u prilog značajnom rastu cijena kave. Empirijski izračuni indeksa prosječne jedinične cijene globalnog izvoza u razdoblju 2005. – 2024. govore kako je izvozna cijena rasla čak tri puta, a najviše u razdoblju 2020. – 2024. – i to za gotovo 70% – naglašava Buturac.
Brojni su čimbenici koji pridonose vrtoglavom rastu cijena kave, od rasta svjetske populacije, preko povećanja troškova proizvodnje uzrokovanih rastom cijena gnojiva, pesticida i ambalaže, rasta transportnih troškova, povećanja troškova logistike i distribucije, do najnovijeg uvođenja Trumpovih carina (SAD je u kolovozu ove godine uveo carinsku stopu od 50% na brazilsku kavu). No, jedan od najvažnijih čimbenika rasta cijena kave svakako su klimatske promjene koje uzgajivače kave pred velika iskušenja i izazove, naročito u područjima Brazila i Vijetnama pa je inovativni svijet uzgoja kave u neprekidnoj potrazi za različitim modalitetima prilagodbe klimatskim promjenama, od preseljenja lokacija uzgoja, preko istraživanja novih optimalnih terena za uzgoj i otpornijih vrsta, do razvoja hibridnih sorti.
