O važnosti osiguranja kvalitete, priznavanja visokoškolskih kvalifikacija i prilagodbe obrazovanja potrebama tržišta rada govorilo se na konferenciji „Visoko obrazovanje – priznavanje, osiguravanje kvalitete, put ka izvrsnosti“, koju je u četvrtak u Mostaru organizirao Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP).
Skup je okupio predstavnike visokoškolskih ustanova, državnih institucija, stručnjake i profesore koji su razmijenili iskustva o izazovima i mogućnostima unaprjeđenja obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini i regiji.
– Konferencija se odnosi na priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i sustavu kvalitete u visokom obrazovanju, iza čega u suštini stoji kvalitetan sustav obrazovanja. Mi kao društvo u cjelini, u budućnosti, se moramo potruditi da odgoj i obrazovanje djece krene od vrtića jer se u današnjem vremenu sustav obrazovanja vrlo brzo mijenja. Moramo prihvatiti da je tržište rada vrlo dinamično, tomu se moramo prilagoditi inače ćemo uzalud proizvoditi neke visokoškolske kvalifikacije ili obrazovati ljude koji neće naći mjesta na tržištu – izjavio je direktor CIP-a Damir Ljubić.
Naglasio je kako se u BiH moraju poboljšati postojeće slabosti u obrazovnom sustavu.
– Mi se moramo posebno potruditi da nedostatke u našem vlastitom sustavu obrazovanja popravimo. Trebamo imati kvalitetan sustav obrazovanja, a to je dugoročan proces koji uključuje odgoj i obrazovanje djece – smatra on.
Zbog neusklađenosti sustava obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada, sve više mladih se odlučuje za deficitarna zanimanja.
– Uloga države i njenih institucija je da se strateški pozicionira i prati događanja na tržištima. Tu su važna i sveučilišta koja imaju određenu autonomiju te imaju ovlasti da se samo prilagođavaju tržištu obrazovanja i rada. U skladu s Lisabonskom konvencijom mi smo osigurali temelje kada je u pitanju priznavanje visokoškolskih kvalifikacija u inozemstvu – naveo je Ljubić.
Ekspert za visoko obrazovanje i profesor fizike sa Sveučilišta u Splitu Mile Dželalija više od 25 godina je uključen u ovu „problematiku“ te je u svom izlaganju predstavio neka iskustva iz susjedne Hrvatske.
– Hrvatska je zahvaljujući već višegodišnjim aktivnostima podigla kvalitetu sustava u visokom obrazovanju, od Bolonjskog procesa pa sve do infrastrukturno-kompetencijskih uvjeta. Hrvatska nije još dosegla izvrsnost koju bih želio, imamo izazova, ali smo na dobrom putu – kazao je Dželalija.
Naveo je kako se, radi priznavanja, moraju imati dogovoreni standardi kojima se mjeri kvaliteta.
– Treba raditi i na sustavu koji brine o osiguravanju kvalitete. Imaju neki indikatori koji se trebaju postići, ali ako ne postoji kultura kvalitete, teško je doći do izvrsnosti – zaključio je profesor Dželalija.
