Dok istječu posljednji dani kalendarskoga ljeta, a priroda, u igri sunca i svjetlosti, polako poprima jesenske boje, najvažniji posao u Brotnju, najvećem vinogorju u Bosni i Hercegovini s 1000 hektara površine pod vinogradima i čak oko pet milijuna trsova, u punom je jeku. I ovog su rujna vinogradi u općini Čitluk oživjeli, a trganju, kako se u ovom kraju popularno zove berba grožđa, pristupili su svi – od stalnih i sezonskih radnika Vinarije Čitluk do mještana u privatnim, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Autohtone sorte vinove loze žilavka i blatina zaštitni su znak hercegovačkih vinara i vinogradara, a tu je i trnjak. Ovdašnji stručnjaci kažu kako nešto žilavke ima i u Hrvatskoj te Sjevernoj Makedoniji, ali nigdje ne daje ovako dobre rezultate kao u Hercegovini.
– Loza se sama snalazi – lakonski nam odgovara Prusina dodajući još posebnosti vezanih uz Kamene vinograde koje nerijetko posjećuju i skupine znatiželjnika i turista.
Površina “oaze u kamenu”, iz koje “izvire” više od 200.000 loza, podijeljena je na proizvodne jedinice – parcele, popularne table, njih jedanaest. Veličina pojedinih parcela je od 7 do 9 hektara. Oko 90% otpada na autohtoni kultivar Hercegovine žilavku, a 10% je također autohtoni kultivar bena. No, vratimo se na fenomen Kamenih vinograda. Specifični su i po tome, kako nam kaže Prusina, što je količina tla na ovom mjestu zanemariva – vapnenac čini čak 70% supstrata.
– Klasične metode kultiviranja zemljišta za nasade vinove loze ovdje su zamijenjene moćnim strojevima, riperima i buldožerima te primjenom suvremenih metoda pripremljen je supstrat za sadnju vinove loze. Grožđe se uvinjuje suvremenom opremom u Vinariji Čitluk i kontroliranom fermentacijom od njega se dobiva vrhunsko suho bijelo vino – objašnjava Prusina.
U Kamenim se vinogradima proizvodi grožđe iznadprosječne kvalitete, a od njega nastaje i vrhunsko, diljem svijeta poznato, kako je i sam Prusina kazao, suho bijelo vino – Kameno. Zašto Kameno? Pretpostavljajući da vina u velikoj mjeri ovise o karakteru ambijenta – u ovom slučaju kamena na kojem je grožđe proizvedeno, iz Vinarije su došli na ideju nazvati vino Kameno. Proizvodi se još od 1990. godine i za neke je to najbolja, ali i višenagrađivana žilavka na sajmovima diljem svijeta.
– Žilavku u Kamenim vinogradima karakterizira sjajna, žutozelenkasta boja, odličnog viskoziteta i konzistencije. Na nosu je vrlo zanimljiv spoj nota prosušenosti i mineralnosti. Orašaste arome uzdižu se nad zrelim breskvama i dinjama, dok se cijelim bouquetom proteže živahna citrusna nota. Vino pruža neuniformiranu raznolikost, urođenu mineralnost, zrelu mediteransku voćnost. U ustima je mesnato, oblo, puno i kompaktno. Najbolje se sljubljuje sa sljedećom hranom: sir, pršut, plodovi mora, škampi, tjestenina, gljive, bijela i plava riba, perad, teleće pečenje, janjetina. Servira se ohlađeno na 10 – 12 stupnjeva – navode iz čitlučke Vinarije.
– Oko 30 posto ukupne proizvodnje grožđa i vina u BiH je iz Brotnja. U našoj je općini registrirano dvadesetak vinarija te oko 500 OPG-ova, koji se većinom bave uzgojem vinove loze. To je značajan doprinos gospodarstvu i naša težnja bit će osnivanje udruge vinara, čime mislimo unaprijediti proizvodnju, ali i približiti tržišta prodaje vina, posebno za autohtona vina žilavku i blatinu – govori nam predsjednik Općinskoga vijeća Čitluk Ivica Jerkić, ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa – Brotnjo 2025., koja se upravo održava i koja ove godine proslavlja veliki jubilej – 70. rođendan i jedna je od najdugovječnijih manifestacija ovog tipa ne samo u BiH već i šire. Nastupali su tu i legendarni Oliver, Tereza, Kićo Slabinac, Davorin Popović, Severina…
– Turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija Dani berbe grožđa – Brotnjo predstavlja jedan od najvažnijih kulturno-turističkih događaja u Brotnju, osmišljen radi očuvanja i promicanja vinogradarske tradicije broćanskog kraja, kulture i narodnih običaja. Manifestacija aktivno doprinosi razvoju turističke ponude našega kraja s posebnim naglaskom na poticanje vinogradarstva i podrumarstva kao važnih grana poljoprivrede, kao i na unaprjeđenje lokalnog gospodarstva.
U programu će nastupiti grupe Terra Slaves, Zoster, klapa Rišpet s Ivom Amulićem (koji je ratne 1995. godine također nastupao na Danima berbe grožđa), Jozo Vučić i drugi. Vinari Brotnja u tri će dana kulturno-zabavnog programa na Broćanskom trgu, na moderno uređenim štandovima, predstaviti najbolja broćanska vina kroz promotivne cijene. Od sportskih događaja imamo sportsku tribinu, Street ball turnir, Atletski miting, Broćansku desetku, Boksački turnir i biciklističku turu uz Art and Wine događaj. Uza sve to, imamo i predstavljanje knjiga, otvaranje izložbe slika te stručna predavanja iz vinogradarstva.
Tradicija i čuvanje običaja
Ovih dana Brotnjaci slave i raduju se rezultatima mukotrpnog rada, grožđu i vinu. To je za nas svetkovina, gdje se kroz zajedništvo, tradiciju i običaje manifestiraju radost i kvaliteta života, čime se povezuju prošlost i sadašnjost te doprinosi kulturi sjećanja. Zajednička radost berbe grožđa je kulturno-sociološka bit manifestacije i s vremenom je prilagođena gospodarstvu, turizmu, kulturi i sportu, čime i ostali identitetski sadržaji Brotnja dolaze do izražaja. Upravo su radost berbe grožđa, tradicija i čuvanje običaja nešto što održava manifestaciju godinama – dodaje Jerkić.
Enologa Prusinu upitali smo i o ovogodišnjoj berbi, kvaliteti grožđa, očekivanjima…
– Mi u Vinariji Čitluk uvijek pratimo na našim plantažama kakve su koncentracije šećera i kiselina te ne radimo ništa napamet. Ne vodimo se onim “bere susjed pa ćemo i mi”. Svi parametri moraju se pratiti – kaže nam Prusina, dodajući kako je Vinarija Čitluk s berbom počela 8. rujna, po njemu, u pravom trenutku. U Kamenim je vinogradima nakon nedavne kiše koncentracija šećera bila niža, ali i dalje oko 21%, te je dobar omjer šećera i kiselina, što znači da je to tehnološki zrelo grožđe.
– Jako sam zadovoljan. Ove je godine grožđe iznimno zdravo i baš zbog toga smatram da treba čekati pogodan trenutak za berbu – kaže i dodaje kako je za Vinariju Čitluk prošla godina i količinom i kvalitetom bila najbolja. Ove godine, tvrdi Prusina, možda za oko 5% bude manji urod, ali kvaliteta će sigurno biti dobra i približna prošlogodišnjoj jer se nije žurilo s berbom. Počelo se s bijelim, dok je crno bilo još na čekanju…
Više od 50% svojih vina, većinom vrhunskih, prodaje izvan BiH, u čak 25 zemalja, sve do Amerike. Praktički, na sve kontinente.
– Izvoz ide odlično. Iako se tržište dosta poremetilo u odnosu na prije. Primjerice, 80-ih godina 20. st. u Njemačku smo izvozili oko milijun butelja vina. Danas znatno manje, ali i dalje je izvoz dosta dobar. Prodaja bijelog vina ide puno bolje. Omjer je otprilike 70:30 u odnosu na ostale, a sjećam se razdoblja kad je to bilo obrnuto – govori nam Prusina.
Da su vina iz čitlučke Vinarije dospjela u sve kutke planeta, potvrdio je prije nekoliko godina i poznati hrvatski glumac Vedran Mlikota koji je s proslavljenim alpinistom Stipom Božićem osvajanje najvišega svjetskog vrha htio nazdraviti – vinom u glavnom gradu Nepala.
– Slaveći 40 godina od uspona Stipe Božića na Mount Everest, bili smo na Himalaji 25 dana. Navratili smo u Kathmandu i sjeli u jedan vrlo pristojan restoran. Naš prijatelj Ivo Miloš pitao je ima li neko dobro crno vino. On je rekao da ima, ali ne zna kako se zove, nekako bla, bla… Onda je netko “bubnuo” – blatina, a ovaj kaže – jest. Mislili smo da je skrivena kamera, da nas netko zeza, a onda nam je on donio to vino. Potpuno nevjerojatno – ispričao je Mlikota tada za medije.
Za sami kraj Prusina se osvrnuo na sve aktualniju temu – klimatske promjene i njihov sve veći utjecaj i na vinogradarstvo u Hercegovini.
– Iz godine u godine susrećemo se s nekim novim izazovima, što predstavlja veliki “stres” i za vinovu lozu…
A mi ovu svojevrsnu odu božanskoj kapljici završavamo uz poznatu latinsku izreku “In vino veritas”. Do sljedeće berbe…
