Kada analiziramo tržišta s kojima imamo najveći obujam vanjske trgovine, na prvom je mjestu Europska unija s ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi i izvoza od 495 milijuna KM.
O potrebi suštinskih promjena pristupa domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, snažnijem ulaganju u modernizaciju kapaciteta, kao i aktivnijem nastupu prema europskim tržištima, uz zadovoljenje svih preduvjeta, govore i podaci iz protekle sjednice Vijeća ministara BiH.
Prema analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, vidljivo je kako imamo iznimno visok deficit. Iako je izvoz rastao za 9%, s 1,1 milijardu KM, uvoz je porastao za 10% i iznosio 4,9 milijardi KM, što rezultira deficitom od 3,8 milijardi KM. Ovaj trend nastavka negativne bilance u vanjskoj trgovini prehrambenih proizvoda upućuje na potrebu za jačim zaokretom prema domaćim kapacitetima, prenosi vecernji.ba
Analiza pokazuje da smo proteklu godinu završili s rekordnim obujmom vanjske trgovine prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima, koji je dosegao 6 milijardi KM. Međutim, zabrinjavajuće je da uvoz raste brže od izvoza, što negativno utječe na našu trgovinsku bilancu.
Kada analiziramo tržišta, Europska unija zauzima prvo mjesto s udjelom od 45% ukupnog izvoza BiH, dok 56% poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dolazi iz EU-a. S druge strane, i s zemljama CEFTA-e imamo deficit u iznosu od 914 milijuna KM, no ohrabruje činjenica da je izvoz rastao brže od uvoza – za 11% u odnosu na 2023. godinu, dok je uvoz iznosio 1,4 milijarde KM, što je 7% više nego prethodne godine.
CEFTA čini 42% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH, dok je udio u ukupnom uvozu manji i iznosi oko 28%.
