Prošli mjesec nastavljen je trend ekstremnih klimatskih uvjeta koji se sve više pripisuju globalnom zagrijavanju izazvanom ljudskim djelovanjem. Iako je došlo do privremene pauze u obaranju rekordnih temperatura na globalnoj razini, prosječna temperatura zraka na Zemljinoj površini, prema podacima EU-ove Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), bila je 0,45 stupnjeva Celzija iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.
„Dvije godine nakon najtoplijeg srpnja u povijesti mjerenja, nedavni niz globalnih temperaturnih rekorda je završen – barem za sada“, izjavio je Carlo Buontempo, direktor C3S-a. „No, to ne znači da su klimatske promjene prestale. I dalje svjedočimo učincima globalnog zagrijavanja, među kojima su ekstremne vrućine i katastrofalne poplave koje su zahvatile svijet u srpnju.“
Iako prošli mjesec nije bio toliko vruć kao rekordni srpanj 2023. ili drugi najtopliji srpanj 2024., prosječna temperatura Zemljine površine i dalje je bila 1,25 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskog razdoblja (1850.-1900. godine). Štoviše, razdoblje od kolovoza 2024. do srpnja 2025. bilo je za 1,53 stupnja Celzija toplije u odnosu na predindustrijske razine, čime se prešao prag od 1,5 stupnja, koji je postavljen kao maksimum u Pariškom sporazumu, čiji je cilj obuzdati globalno zagrijavanje.
Glavni uzrok klimatskih promjena je emisija stakleničkih plinova uslijed sagorijevanja fosilnih goriva. Prošla godina bila je najtoplija ikad zabilježena na svijetu.
