U 2024. godini, promjena broja stanovnika u Federaciji BiH, koja se temelji na prirodnom prirastu, kreće se u rasponu od -1,31% u općini Glamoč, gdje broj stanovnika opada, do +0,44% u Širokom Brijegu, gdje je zabilježen rast. Prema podacima objavljenim u izvještaju “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024.”, ukupan broj stanovnika u Federaciji BiH smanjio se za 0,22% u razdoblju od 2023. do 2024. godine.
Pad i rast stanovništva:
Općine poput Pala, Glamoča, Trnova, Foče, Bosanskog Petrovca, Drvara i Bosanskog Grahova suočavaju se s najvećim padom broja stanovnika, dok Široki Brijeg, zajedno s nekoliko drugih općina, bilježi pozitivan prirodni prirast. U posljednjih godinu dana, u Federaciji BiH, deset jedinica lokalne samouprave zabilježilo je rast broja stanovnika, među kojima prednjače općine u Zapadnohercegovačkoj i Sarajevskoj županiji.
Utjecaj na obrazovni sustav:
Pad broja stanovnika direktno utječe na smanjenje broja učenika. Najmanje učenika na 1000 stanovnika bilježi općina Dobretići, s tek 4,6 učenika na 1000 stanovnika, dok općina Centar Sarajevo bilježi najveći broj, 105,6 učenika na 1000 stanovnika. U ukupnom broju učenika, Tuzlanska i Zeničko-dobojska županija izdvajaju se s višim postotkom učenika na 1000 stanovnika, dok Hercegovačko-neretvanska županija pokazuje mješovite rezultate, s varijacijama između općina.
Radno sposobno stanovništvo:
Postotak radno sposobnog stanovništva također se značajno razlikuje, s najnižim postotkom u općini Bosansko Grahovo (50,7%) i najvišim u Gradu Cazinu (75,2%). U Zeničko-dobojskoj i Sarajevskoj županiji, radno sposobno stanovništvo čini značajan postotak, dok u Hercegovini postotak varira između 60 i 70%.
