Industrijska proizvodnja u BiH porasla za 2,6% u lipnju 2025. Najveći rast bilježe kapitalni i intermedijarni proizvodi, a pad trajna potrošna dobra.
Ukupna kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u lipnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježila je porast od 2,6 posto.
To pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, u kojima se navodi da je ukupna sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u BiH u lipnju ove godine, u odnosu na svibanj, zabilježila rast od dva posto.
“U lipnju 2025. godine, u odnosu na svibanj, proizvodnja energije veća je za 9,6 posto, a proizvodnja međuproizvoda za 1,6 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku upotrebu manja za 10,6 posto”, navode iz Agencije.
Osim toga, kako objašnjavaju, proizvodnja netrajnih dobara za široku upotrebu niža je za 1,6 posto, a kapitalnih dobara za 0,2 posto. Kada je riječ o godišnjoj statistici, u lipnju 2025. godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla je za 14,4 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla za 3,8 posto, a netrajni proizvodi za široku upotrebu također su porasli za 1,2 posto. “S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku upotrebu niža je za 32,7 posto, a energije za 0,1 posto”, dodali su.
Dalje se navodi da je prošlog mjeseca, u odnosu na lipanj 2024. godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, zabilježila rast od 2,9 posto u prerađivačkoj industriji, dok je pad od 0,6 posto zabilježen u proizvodnji i opskrbi električnom energijom i plinom. “Smanjenje od 0,1 posto zabilježeno je i u području vađenja rude i kamena”, pokazuju podaci Agencije.
Posmatrano po područjima djelatnosti, u lipnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, najveći rast zabilježen je u području proizvodnje ostalih transportnih sredstava, i to 217,6 posto, dok je najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen u području duhanskih proizvoda, i to 100 posto.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, za “Nezavisne novine” ističe da se dio rasta industrijske proizvodnje može pripisati rastu cijena robe koja je predmet industrijske proizvodnje. “Drugi faktor koji je odlučujuće utjecao na umjereni rast industrijske proizvodnje je oporavak industrijske proizvodnje u EU. Imajući u vidu da naš izvoz uglavnom čine poluproizvodi ili intermedijarni proizvodi, rast proizvodnje u EU nakon dvije godine stagnacije pozitivno je utjecao na proizvodnju intermedijarnih proizvoda ovdje”, objašnjava Mlinarević.
Međutim, prema njegovim riječima, ono što nije dobro jest smanjenje proizvodnje trajnih potrošnih dobara, što bi, ako bi se nastavilo, moglo ukazivati na gubitak konkurentnosti prerađivačke industrije. “Međutim, treba istaknuti da su stope rasta industrijske proizvodnje niske i da bismo mogli imati razloga za optimizam samo kada bi one bile veće, a rast kontinuiran i višegodišnji”, zaključuje Mlinarević.
