Cijena kave raste diljem svijeta za krajnje potrošače jer je njezin uzgoj otežan uslijed klimatskih promjena, ali i zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta za male uzgajivače, koji čine temelj proizvodnje ove biljke.
Klimatske promjene utječu na prinose kave i rast njezine cijene, što izaziva zabrinutost među potrošačima i proizvođačima.
Stručnjaci navode kako regenerativna poljoprivreda i tehnike poput kompostiranja mogu pomoći u smanjenju troškova i poboljšanju kvalitete kave.
Potrošači mogu dati svoj doprinos kupnjom certificiranih i održivih sorti kave, te podržavanjem proizvođača koji vode računa o ekologiji.
Andrea Ili, predsjednik talijanske tvrtke za preradu kave, izjavio je kako su trenutačno visoke cijene kave posljedica prošlogodišnjih suša u Vijetnamu i Brazilu, koje je izazvao “El Niño”, oceanska struja koja se kreće naprijed-natrag preko južnog dijela Tihog oceana.
Klimatske promjene dodatno su pojačale utjecaj “El Niña” i proširile ga čak i na atlantska područja poput Brazila. To je dovelo do većih suša, koje su smanjile prinose i povećale cijenu zelene kave koja ide u pržionice za gotovo 55 posto.
“Ni uzgajivači kave nisu zadovoljni ovako visokom cijenom jer smatraju da je neodrživa. Potrošnja će pasti, a cijena će se potom urušiti”, rekao je Ili.
Uzgajivači u razdoblju veće potražnje pokušavaju iskoristiti priliku sadnjom više stabala i povećavanjem proizvodnje.
“Zatim, godinu dana kasnije, tržište bude preplavljeno kavom, a cijene padaju kao kamen. To je tipičan trend. I dalje ponavljamo iste pogreške”, ocijenio je Ili.
Kako se planeta nastavlja zagrijavati, procjenjuje se da će do 2050. godine upola manje zemljišta biti pogodno za uzgoj kave, a uzgajivači će se morati seliti na veće nadmorske visine.
Istovremeno će se bolesti poput hrđe lista kave – gljivice koja je desetkovala ovu biljku diljem svijeta – nastaviti širiti.
Kavu uzgaja velik broj malih zemljoposjednika u 70 zemalja južne hemisfere, a čak 95 posto od 12,5 milijuna farmi kave zauzima manje od pet hektara.
Šezdeset posto svjetske kave dolazi s takvih malih farmi, dok poljoprivrednici u Vijetnamu i Brazilu, gdje su veća imanja češća, jedini u prosjeku zarađuju dovoljno da se izvuku iz siromaštva.
