Iako je dan prije cjelokupno Predsjedništvo SFRJ jednoglasno prihvatilo odluku o proglašenju apsolutne i bezuvjetne obustave vatre na teritoriju Republike Hrvatske, već su događaji 7. kolovoza 1991. pokazali da nikakve političke odluku neće zaustaviti velikosrpsku agresiju.
Brodovi Jugoslavenske ratne mornarice demonstrirali su moć blokiravši prolaz između Splita i Šolte. Naime, nakon što je 5. kolovoza 1991. iz vojarne na Veloj Straži uzeta velika količina streljiva i opreme iz skladišta te odvzena u Split, žestoko je reagirala JNA blokiravši sve luke i prilaze otoku.
U zračno-pomorskom desantu sudjelovalo je 12 brodova, šest helikoptera i oko 280 vojnika i časnika koji su prebačeni u luku Rogač i na središnji dio otoka. Nakon toga uvedene su stroge kontrole prometa i pretresi trajekata, a JNA odnosi većinu vojne opreme i onesposobljava topove obalne topničke bitnice. Ipak, najžešće se napadao istok Hrvatske.
Nakon okupacije, izbjegličke krize i strašnog ratnog zločina u Dalju, nastavljaju se topnički napadi na Osijek, Vinkovce i Vukovar. Vukovar se čak gađao i s broda Riječne ratne flotile JNA s Dunava. Zbog velikosrpske agresije početkom kolovoza izglasovana je hrvatska vlada nacionalnog jedinstva. No rat u Hrvatskoj zaprepastio je i Europu.
Planirani Memorandum o proširenju promatračkih aktivnosti Europske zajednice nije potpisan jer srbijanski političari predvođeni Slobodanom Miloševićem uopće nisu došli potpisati ugovor. Taj čin naišao je na oštru osudu diplomatske Europe, a predsjedavajući Ministarskog vijeća EZ-a, Hans van der Broek sazvao je izvanredno zasjedanje posvećeno isključivo rješavanju ratne krize.
Istodobno je 14 američkih senatora predložilo predsjedniku Georgeu Bushu da pošalje izaslanike u Jugoslaviju s obzirom na to da napori Europe da zaustavi rat nisu uspjeli. Kako napadi pobunjenika i JNA nisu jenjavali, Sjedinjene Američke Države već 8. kolovoza pozvale su svoje građane da što prije napuste Hrvatsku i Sloveniju.
Dani ponosa HRT
