Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt 26. ožujka ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu, stupili su na snagu.
Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Uredq visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen člankom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.
Izuzetno od ovih odredbi visoki predstavnik je odredio da članci 76. do 81., članci 84. do 105. i članci 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. travnja 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.
Izborne tehnologije
To znači da su sve donesene odredbe visokog predstavnika stupile na snagu.
Schmidt je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provest će se pilot projek u deset općina za lokalne izbore. To znači da se puna implementacija izmjena glede tehnologija može očekivati tek na izborima 2026. godine.
Također je bitno naglasiti, da je ovim izmjenama da Schmidt odredio da SIP imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje općinsko izborno povjerenstvo, na prijedlog političkih subjekata.
Djelovanje medija
Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tijekom izborne kampanje, pa je tako Schmidt regulirao djelovanje online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju, a što je postala uobičajena pojava pred izbore u BiH.
Svojim izmjenama, Schmidt je također zabranio glasovanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.
Također, Schmidtovim izmjenama onemogućeno je da osobe osuđene za ratne zločine biraju ili budu kandidati na izborima.
Naravno, najzanimljivije će biti pratiti reakcije iz RS na stupanje na snagu ove odluke s obzirom da su Milorad Dodik i rukovodstvo ovoog entiteta rekli da neće priznati izmjene, te da će Republika Srpska donijeti vlastiti Izborni zakon. Dodik se, podsjetimo, sudi na Sudu BiH upravo zbog kaznenog djela neprovođenaj Schmidtovih odluka.
