Polaganjam vijenaca i molitvom pred spomen obilježjem u Trusini te misom zadušnicom koju je u crkvi sv. Ante Padovanskog na Žitačama predvodio don Marin Marić, župnik u župama Obri i Solakova Kula, danas je obilježena 31. obljetnica zločina nad Hrvatima u Trusini.
16. travnja 1993. godine počinili su ga pripadnici Armije R BiH koji su toga dana nakon upada u selo ubili 15 civila i osam pripadnika HVO-a.
Obiteljima ubijenih i predstavnicima udruga proizašlih iz Domovinskog rata, u odavanju počasti žrtvama pridružilo se i brojno izaslanstvo dužnosnika HDZ BiH, odnosno HNS BiH na svim razinama vlasti, od Grada Konjica, preko Hercegovačko- neretvanske županije do Federacije Bosne i Hercegovine kao i Vlade Republike Hrvatske.
Izaslanstvo hrvatskih dužnosnika koji su sudjelovali u obilježavanju 31. obljetnice zločina nad Hrvatima u Trusini, predvodio je Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
„U Trusini smo danas kako bi odali počast 23-oje ubijenih prije 31 godinu. Kao i svake godine tražimo da svi odgovorni za zločin budu izvedeni pred lice pravde jer pravosuđe dosad nije odradilo taj dio posla. Tu smo i da ukažemo na činjenica da je od 11,5 tisuća Hrvata koliko ih je prije rata u Konjicu, danas tek nešto više od 500 te da onima koji imaju volju i želju za povratkom to omogućimo“, kazao je uz ostalo Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
O važnosti očuvanja sjećanja na žrtvu, ne samo zbog prošlosti, već i sadašnjosti i svijetilije budućnosti, u propovjedi je govorio don Marin Marić, župnik u Obrima i Solakovoj Kuli.
„Mi to danas govorimo i zbog generacija koje dolaze, da znaju cijeniti krv pradjedovsku. Jer kroz povijest smo slobodu uvijek krvlju plaćali. Toliko je bilo mučeništva u našem narodu tako da bi se s pravom cijeli narod mogao nazvati mučenikom. A kroz povijest smo samo željeli mir. Nismo nikad težili za tuđim. A taj mir i slobodu uvijek platismo krvlju“, kazao je uz ostalo don Marin.
Iz Trusine su danas, na 31. obljetnicu zločina nad Hrvatima, uz važnost podnošenja žrtve, dostojanstvenog obilježavanja mjesta zločina, pa tako i u Konjicu, i zauzimanja i borbe za svoj narod, poslane i poruke zajedništva ali i kršćanskog oprosta duboko utkanog, zajedno s katoličkom vjerom u puk ovog kraja.
