Promjenjivo oblačno mjestimično s kišom, lokalnim pljuskovima i ponegdje grmljavinom očekuje Hrvatsku u subotu, prognozira Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) napominjući kako će se najviše temperature zraka uglavnom kretati od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.
Kiše će biti ponajviše na Jadranu i predjelima uz njega. Ujutro u unutrašnjosti mjestimice ima magle. Vjetar će biti slab tek ponegdje umjeren jugozapadni i južni, a na moru većinom umjereno jugo.
Rekordno topla veljača!
Prema još preliminarnim analizama, koje trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnje veljače diljem Hrvatske je rekordno visoka. Odstupanja od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991.-2020. godine su uglavnom od 4 do 6°C na Jadranu te od 6°C do čak 8°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Dodatna zanimljivost – svi dani u mjesecu u gotovo svim mjestima bili su barem malo topliji od prosječnih!?
Pritom je u većini Hrvatske zabilježen manjak oborine u odnosu na prosjek, ponegdje i znatan, osim na sjevernom Jadranu i dijelu Gorskog kotara, gdje je veljača imala i za oko 80% veću količinu oborine od prosječne, piše Zoran Vakula za HRT.
Zima prva ili druga najtoplija
Iznadprosječna toplina veljače te pozitivno odstupanje od prosječne temperature zraka u siječnju i pogotovo prosincu pridonijelo je i srednjoj sezonskoj temperaturi zraka visokoj kao rijetko kada, ponegdje i kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja, koja su u našim krajevima počela još sredinom 19. stoljeća.
Odstupanja od prosjeka su većinom od 3 do 5°C. Klimatolozi DHMZ-a uskoro će vrlo vjerojatno potvrditi kako je zima bila rekordno topla u, primjerice, Osijeku, Gospiću, Rijeci i Dubrovniku te ponegdje druga najtoplija iza zime 2013./2014., primjerice na meteorološkoj postaji Split Marjan ili zime 2006./2007. u zagrebačkom Maksimiru.
Dodatna zanimljivost – na Zavižanu je ovo bila 1. zima s pozitivnom srednjom temperaturom zraka! Do sada je najviša bila 0.0 °C – 2013./2014. godine, a sada je +0.4 °C. Naravno, prema još neslužbenim podacima.
Odstupanja sezonske količine oborine od prosječnih vrijednosti u većini su krajeva negativna, osim ponegdje na zapadu unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu. U Rijeci je, primjerice, ukupna količina oborine od 1. prosinca do 29. veljače 7. u nizu najviših od 1948. godine, otkad postoje mjerenja na toj glavnoj meteorološkoj postaji DHMZ-a.
“Ožujak – luđak”
Dugoročne prognoze za ožujak i dalje su postojane u postojanju prilično velike vjerojatnosti još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosječnog u sada već dugom nizu koji traje od lipnja 2023. godine, u dijelu Hrvatske čak i od svibnja. Naime, posljednji diljem Hrvatske barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je travanj prošle godine.
Naravno, ostvarenje te prognoze pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka ožujka ne znači izostanak povremenih hladnijih razdoblja. Uostalom, ožujak je poznat po promjenjivosti – otud i pučka izreka “Ožujak – luđak.” – kao i po mrazevima, i to ne samo slabijima.
“I dok mnogi govore kako je to neprijeporno nakon ovako tople veljače i cijele zime te kako “mora doći do znatnijeg zahladnjenja” koje bi barem malo “izjednačilo” ovu toplinu zimskih mjeseci – valja se prisjetiti, i zbog spoznaja posljedica pojave jačeg mraza, čak i snijega – nadati se, da će nam ovogodišnji ožujak biti poput onih koji su uslijedili nakon dosadašnjih jako toplih veljača. Primjerice, 2014. godine – unatoč veljači znatno toplijoj od prosjeka – i ožujak je bio takav”, piše Zoran Vakula.
Index.hr
