Velik dio zajednice Hrvata s Kosova, poznate kao Janjevci, 26. veljače 1993. protjerana je sa svojih stoljetnih ognjišta.
Miloševićeve velikosrpske vlasti su, provodeći etničko čišćenje na Kosovu, protjerale većinu Hrvata iz Janjeva i okolice. Više od 200 hrvatskih obitelji tada je moralo izbjeći iz Srbije, piše CroExpress.eu.
Janjevci ondje žive od 14. stoljeća i jedna su od najstarijih hrvatskih iseljeničkih skupina, uz Hrvate u Rumunjskoj. Katolička župa u Janjevu je prvi put spomenuta u pismu Pape Benedikta XI. 1303. godine.
Hrvati iz Janjeva potomci su dubrovačkih trgovaca koji su se radi trgovine rudama preselili ondje. Ime Janjevo navodno su donijeli sa sobom stanovnici mjesta Janjina na Pelješcu.
Iako su tijekom sedam stoljeća prebivanja na tom prostoru preuzeli i neke običaje i tradicije drugih naroda, Janjevci su zadržali pripadnost hrvatskom narodu i katoličkoj vjeri. Zbog toga su uvijek izlagani pritiscima; stoljećima su ih Turci željeli islamizirati, a kasnije su se našli na udarcu srpskog, ali i albanskog nacionalizma.
Ipak, zahvaljujući svećenicima poput don Ante Bakovića i istaknutim pojedincima poput Antonia Pere Glasnovića, sačuvali su hrvatski jezik i kulturu.
Progoni i iseljavanja pojačali su se 1912., dolaskom Janjeva pod srbijansku vlast. Veći egzodusi počeli su 1948., a zatim i nakon Miloševićeva dolaska na vlast. Iseljavali su se i 1998. zbog nemira na Kosovu. Naselili su se ponajviše u Kistanje kraj Knina, koje se danas naziva Novo Janjevo.
Danas je Hrvata u Janjevu nešto više od 200.
