Bosna i Hercegovina ima pet prehrambenih proizvoda zaštićenih oznakama podrijetla i oznakama geografskog podrijetla, ali postoji veliki potencijal da još 63 proizvoda postanu zaštićeni, piše Indikator.ba.
Ovo je pokazala studija ukoričena u knjigu koju su izradili UN Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) i Agencija za sigurnost hrane BiH uz podršku projekta USAID Turizam.
Ova bitna studija naglasila je važnost dosadašnjih pet zaštićenih prehrambenih proizvoda: livanjski sir, nevesinjski krompir, visočka pečenica, livanjski izvorni sir i drvarski mućeni pekmez od drenjina, ali i identificirala i ostale proizvode širom zemlje koji imaju ogroman potencijal kako bi dobili oznaku geografskog podrijetla.
U studija se naglašava kako certifikacija i zaštita proizvoda po sustavu geografske oznake povećava njihovu vrijednost i promovira njihove jedinstvene kvalitete potrošačima širom svijeta. Potrošačima omogućava razlikovanje kvalitetne proizvode i vjeruju u njihovu kvalitetu, a istovremeno se pomaže proizvođačima da bolje plasiraju svoje proizvode. Osim toga, povećanje broja zaštićenih proizvoda dovodi do unapređenja poljoprivrednog sektora, kvalitete proizvoda i ekonomskog jačanja kroz plasman proizvoda u sektoru turizma.
Autori knjige su dokazali da Bosna i Hercegovina, zbog posebnosti geografskog položaja, prirodnih i klimatskih uvjeta kao i bogate kulture i tradicije, ima raznoliku ponudu tradicionalnih proizvoda s potencijalom za zaštitu geografskim oznakama.
– Pregled podataka, raznolikost i rasprostranjenost opisanih proizvoda (po kategoriji proizvoda i geografskom području proizvodnje/prerade) pokazuju da se u sljedećem razdoblju moraju više iskoristiti mogućnosti koje imamo. Na taj način politike kvalitete, vezane za geografske oznake, mogu nadopuniti programe oko podrške povećanju ruralnog zapošljavanja i povezivanja sa sektorom geografskih oznaka u Bosni i Hercegovini Posebno mogu da doprinjeti područjima u kojima poljoprivredni sektor ima veći privredni značaj te područjima s otežanim gospodarskim uvjetima, naglasio je dr.sci. Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Proizvodi s potencijalom da budu zaštićeni identificirani u studiji su: ćevapi, visočki sudžuk, hercegovački pršut, visočka ovčija stelja, visočka pečena janjetina, visočka kaurma, krajiški pršut/pastrma od goveđeg mesa, visočki prijan, hercegovačka suha jarčetina, krajiški sudžuk od goveđeg mesa, sir trapist Marija Zvijezda, hercegovački sir iz mijeha, sir torotan, vlašićki/travnički sir, kupreški sir, majevički dimljeni sir Zarac, hercegovački škripavac, janjska pletenica, blatnički sir, repovački sir, krajiški sir, kalenderovački sir, zarica, krajiški polutvrdi sir, hercegovački med, kestenov med Cazinske krajine, kostajnički kestenov med, romanijski skorup-kajmak, gatački kajmak iz mješine, petrovačka basa-pomješa, janjski kajmak, hercegovačko ekstra djevičansko maslinovo ulje, bundevino ulje, semberski kupus, hercegovačka suha smokva, hercegovačka trešnja, grah poljak, raštan/raštika, hercegovački šipak/nar, rogatički krompir, glamočki krompir, hercegovački ćupter, pekmez od smokve, fojnički krompir, paradajz iz Buturović polja, pekmez od jabuka, suha šljiva, krnjinska jagoda, kukuruz stodanjak, sok od jabuke, krumpir poluranka, kesten, neumske školjke kamenice, neretvanska mekousna pastrmka, mušule, pastrmka glavatica, žalfija/kadulja, narodni čaj, kiseljačka pogačica, glamočki integralni hljeb, tarhana, omač i cicvara.
Urađena studija je plod rada stručnog tima u suradnji s proizvođačima tradicionalnih proizvoda, kao i predstavnicima nadležnih organa i lokalnim stručnjacima.
