Naš Brotnjak i zaljubljenik u našu broćansku baštinu, Goran Glamuzina, na blogu Megaliti Hercegovina objavio je članak pod nazivom “Jedinstveni vodopad u Brotnju! – prapovijesne špilje, nalazište fosila & izgubljeni drevni grad Ilira Daorsa – Neretva”.
U nastavku donosimo
Brotnjo, malena mediteranska, te jedna od najljepših regija BosNe i Hercegovine, od davnina se diči jednim svojim plodom prirode – vinovom lozom. Osim vinovom lozom i naširoko čuvenim vinom, Brotnjo i svi Brotnjaci, diče se također bogatstvom i druge prirodne te povijesno-arheološke baštine, koju krije ovaj topli i pitomi predio BiH.
Ovom sveukupnom bogatstvu i ustvari jednom novom ponosu Brotnja i Brotnjaka, od sada možemo pridodati jedan nevjerojatno lijepi i u svoj svojoj raskoši tek prepoznati, predio Brotnja, koji je pak široj, pa čak i užoj, javnosti, jedna velika nepoznanica. Riječ je o krajnjem istočnom predjelu Brotnja, smještenom neposredno s desne, tj. zapadne, strane velebne rijeke Neretve, na brdsko-padinskom arealu između Tepčića te Biletić Polja i Žitomislića.
U čudesnoj najnovijoj avanturi obilaska ovog tajnovitog broćanskog predjela, u više navrata, a posebice nedavno nakon izrazito obilatih kišnih oborina, ovdje je razotkriven te detaljno snimljen naprosto fantastičan i bez premca jedinstveni vodopad Brotnja. Ustvari, radi se o ne jednom, već o čitavoj seriji, putem prekrasnih kaskada – međusobno povezanih omanjih vodopada, od kojih jedan od najvećih ima visinu i do (možda i preko) 10-ak metara. U topografsko-hipsometrijskom te geomorfološkom smislu, promatrajući detaljni izgled i raspored preciznih izohipsa, možemo slobodno kazati da, Brotnjo posjeduje jedinstveni vodopad visine oko 80-ak metara, koji je sačinjen od niza međusobno povezanih manjih vodopada te kaskada.
Naravno, da avantura razotkrivanja ovog čudesnog i jedinstvenog broćanskog vodopada bude izrazito velika i uzbudljiva, potrebno je navesti važnu činjenicu koja nam govori da je uspješan ‘lov na jedini broćanski vodopad’ moguć u jako raritetnim momentima tijekom godine, i to samo onda neposredno nakon izrazitih kišnih oborina.
A da čitava priča oko prirodno-povijesno-arheološkog bogatstva ovog netaknutog predjela Brotnja, tek ustvari započinje sa ovim jedinstvenim vodopadom, pokazuje nam naprosto nevjerojatna rapsodija svih do sada razotkrivenih oblika prirodne (geološko-paleontološke, geomorfološke, geobotaničke) te povijesno-arheološke (ostaci ilirskih protopiramida, prapovijesnih pećina i potkapina, te izgubljenog ilirskog grada) baštine, koju krije prostor općinskog zemljišta (KČ) naziva Žuželj, broja katastarske čestice 310/18, koji predstavlja jedno neprocjenjivo vrijedno prirodno i kulturno-povijesno dobro Općine Čitluk. Već sami naziv ove goleme općinske čestice – Žuželj predstavlja ustvari vrlo indikativan drevni staroslavenski naziv koji jasno upućuje na obredni vrh – tzv. peak sanctuaries, gdje su bili izvođeni obredi posvećeni suncu – solatrijski kult. U pogledu očuvanosti i izvornosti ovog dijela Čitlučke općine, ne treba ni spominjati činjenicu da je ovdje riječ o nesumnjivo najljepšem predjelu Brotnja, ali i predjelu koji s obzirom na činjenicu da se nalazi na državnom tj.općinskom zemljištu, na svu sreću do sada nije pretrpio nikakve uplive veće, zamjetljivije, pa gotovo i nikakve, čovjekove aktivnosti kao što su sječa, gradnje, devastacije, i slično.
Jedinu, i to ogromnu, aktivnost čovjeka, ovdje vidimo u životu naših drevnih i broćanskih predaka Ilira, koji su po svemu sudeći gospodarili ovim čitavim prostorom, u vremenu još od eneolitika ili bakrenog doba (prije više od 4500 god.) pa sve do dolaska rimljana na ove prostore krajem stare ere. U tom kontekstu ovdje se kriju ostaci jednog impozantnog ilirskog grada-gradine na spektakularnoj vapnenačkoj akropoli Orlovac, koji sadrži ruševine kolosalnog stepenastog piramidalnog hrama (tzv.kultna gomila ili limitni tumul). Grad je obuhvatao čitavo brdo, sve do same doline Neretve, gdje su Iliri Daorsi modificirali i podzidali čitav niz terasa po uzoru na nedaleki čuveni ilirski grad Daorson. Da su ovdje bili poznati Daorsi, pokazuju nam mnogobrojni ostaci uvozne (grčko-italske) keramike, kao i domaće ilirske, što nedvojbeno ukazuje na jak trgovački karakter grada.
No, sve ovo, iako impresivno, predstavlja samo minijaturne djeliće cjelokupne kako prirodno-geološke, tako i povijesno-arheološke, baštine koju sadržava ovaj krajnji istočni predio Brotnja, a koje je opisano pomnije u ovom videu. S obzirom na sveukupno bogatstvo i raritetnost pojavnih oblika prirodno-povijesne baštine, kao i s obzirom na očuvanost te intaktnost vegetacijske zajednice, prostor ovog općinskog zemljišta simbolički možemo prozvati ‘Geopark’ Brotnjo-Neretva. Jedinstveni ne samo broćanski, već i hercegovački, ”Geopark” Brotnjo-Neretva, krije između svega i, nalazišta čudesnih fosila izumrlih životinja i biljaka, goleme i netaknute polušpilje i špilje, potkapine i abrije, upečatljive stijene, ostatke izvornih ilirskih obrednih zidina i građevina, te napose jednu spektakularnu jedinstvenost – kanjon Topnik, budući ogromni turističko-rekreativni potencijal za planinarenje, avanturizam, te znanstvena istraživanja. Općina Čitluk i svi Brotnjaci, mogu biti ponosni na ovaj unikatan, prekrasan i još uvijek potpuno očuvani prirodno-povijesni predio, kojega bez ikakve sumnje treba što žurnije u prostornom planiranju zasebno tretirati, gospodariti, zaštiti te valorizirati ga kao posebno vrijedno baštinsko područje u Općini, ali i kao pravi izgubljeni raj Brotnja.
Cijeli tekst i više od 400 visokokvalitetnih fotografija nalaze se na OVOM LINKU
