U povodu globalnog obilježavanja sredine Međunarodnoga desetljeća djelovanja ”Voda za održivi razvoj”, danas je u Neumu otvorena jednodnevna Međunarodna znanstveno-stručna konferencija naziva ”Voda i održivi razvoj – Izazovi i mogućnosti u vodoopskrbi i odvodnji”, s ciljem poticanja održivoga razvitka i integriranoga upravljanja vodama.
Zajednički su ju organizirali Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Centar za ekologiju, okoliš i turizam, Općinsko poglavarstvo Neuma, Cleantech HUB znanja Sveučilišta u Mostaru, Centar za održivi i uključivi razvoj te Međunarodna udruga znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša.
Otvarajući Konferenciju, predsjednik Vlade HNŽ-a dr. sc. Nevenko Herceg u pozdravnom je govoru poručio kako će Konferencija ponuditi odgovore na čitav niz pitanja i poteškoća kada su u pitanju vode kao resurs o kojemu ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša.
”Značaj vode, kao životno važnoga resursa, osobito je izražen posljednjih desetljeća. Voda je resurs o kojemu ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša, čime pridonosi općemu društvenom blagostanju i gospodarskomu rastu. Istodobno je, nažalost, količinski ograničena, prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređena. Premda smo duboko u 21. stoljeću, čak je 40 posto ljudi diljem svijeta danas pogođeno nedostatkom vode. Europska agencija za okoliš procjenjuje kako će, do 2050. godine, ta brojka porasti na 55 posto. Stoga su vodni resursi, uz energiju i sigurnost hrane, u središtu međunarodnih i europskih politika održivoga razvitka, obuhvaćeni Agendom 2030 odnosno Globalnim ciljevima održivoga razvoja. Voda je, konkretno, obuhvaćena ciljem br. 6: Čista voda i sanitarni uvjeti te istaknuta kao ključni čimbenik za održivi razvoj odnosno za postizanje ostalih ciljeva Agende.
Podsjećam kako je Opća skupština UN-a, Rezolucijom 71/222, razdoblje od 2018. do 2028. proglasila Međunarodnim desetljećem djelovanja Voda za održivi razvoj. Obilježavajući polovicu toga razdoblja, diljem svijeta se organiziraju različiti događaji s ciljem poticanja održivoga razvoja i integriranoga upravljanja vodama. Potičući navedene aktivnosti i u HNŽ-u, okupljeni smo danas na ovoj konferenciji, s ciljem širenja znanja i razmjene iskustava, umrežavanja i poticanja suradnje za učinkovitiju provedbu ciljeva održivoga razvoja i integriranoga upravljanja vodnim resursima na ovim našim prostorima.
Žalosti me što često imam dojam kako nismo svjesni činjenice da živimo na području koje obiluje vodnim resursima. HNŽ raspolaže s čak 21,4 posto ukupne raspoložive pitke vode u FBiH, što znači da svaki žitelj naše županije dnevno na raspolaganju ima oko 2550 l vode, što je oko 8,5 puta više u odnosu na minimalno potrebnu količinu. S druge strane, suočavamo se sa značajnim gubicima u vodoopskrbnim sustavima koji dosežu i 70 posto. Osim toga, ne smijemo gubiti iz vida ni činjenicu da živimo na vrlo osjetljivomu krškom području, uslijed čega su naše vode iznimno osjetljive na negativne vanjske utjecaje. Precizno rečeno, svako površinsko onečišćenje vrlo se brzo širi i dospijeva u podzemlje, gdje može onečistiti izvore pitke vode. Zato je zaštita voda u kršu višestruko složenija u odnosu na područja drukčijih litoloških i hidrogeoloških obilježja.
Jasno je, iz ovoga, kako je nužno provoditi mjere koje se odnose na povećanje stupnja obuhvaćenosti sustavima za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, osobito ukoliko se ima u vidu globalno izražene trendove izrazito uznapredovanih procesa eutrofikacije koji neće zaobići ni nas. Svjesni tih negativnih trendova, u svim smo našim strateškim dokumentima, osobito onim novijeg nadnevka, predvidjeli konkretne aktivnosti koje se odnose na integrirano upravljanje vodama, posebno obuhvaćajući očuvanje i zaštitu toga prirodnog bogatstva. Smatram bitnim istaknuti kako zaštita voda ne podrazumijeva konzerviranje i zabranu uporabe, nego učinkovitije korištenje, i to na održiv način, uz jednako uvažavanje sve tri dimenzije održivosti: gospodarske, društvene i okolišne, vodeći računa o našim potrebama, ali i potrebama same vode kao životno važnoga resursa, napose za naraštaje koji dolaze”, zaključio je predsjednik Herceg.
Vlada HNŽ
