Zima. Vrtovi su prazni, biljke spavaju i čekaju proljeće. Samo se jedna ne da ni suncu ni ledu. Njezino visočanstvo – raštika! Othranila generacije, a danas se njezinim svosjtvima dive u svjetskim kuhinjama.
“Raštika je terapeutska, samo ako nije prekuhana.” Ovako nam je o njoj govorio hercegovački kuhar s međunarodnim iskustvom Goran Raguž.
A ovako je pisao: “Gastronomija, koje se sjećam kao hercegovačke, je gastronomija siromaštva i preživljavanja.” No, inovacije u kuhinji nisu raskid s tradicijom, već njena zaštita. Iz takvih motiva u Grudama se već desetak godina održava rštikijada i živi kao brend. Od klasičnog lonca sa suhim mesom do zelene tjestenine i čipsa od raštike.
Kako su neki raštiku pretvorili u uspješnu manifestaciju, tako je druge profesionalno zainteresirala. Elma Sefo s fakulteta u Mostaru pored morfoloških i agronomskih svojstava raštike često voli istaknuti njezina antikancerogena i nutritivna svojstva.
Njezina otporna genetika bi mogla poslužiti za uzgoj drugih kupusnjača, a sjeme naizgled slično svim ostalim srodnicima, nije nešto što možete pronaći na svakom koraku, kaže prof. Sefo.
Kako nam reče Elma, raštika zbog tla i zbog specifičnosti čuvanja i nasljedovanja sjemena nije u do kraja ista biljka primjerice u Stocu ili u Grudama.
Pisani spomen ove biljke datira još u 1580. godinu, a spominje ju Antun Sasin, hrvatski renesansni pisac u svom djelu Malahna komedija od pira. Iako je dostupna cijele godine, proizvodnja raštike u Hercegovini nema veliku komercijalnu važnost. Upravo sada ima najbolji okus jer joj mraz i hladni mjeseci pojačaju slatkoću, potvrđuje nam iskusni agronom Josip Brkljača.
Kada smo već naučili da godinama živimo uz superbiljku đteta je ne pronaći barem jedan njezin kulinarski oblik koji vam se sviđa.
Pogledajte više u videu u nastavku:
RTV Herceg Bosne
