Na posljednjoj sjednici zastupničkog doma Parlamenta FBiH podržan je Financijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH za ovu godinu koji iznosi gotovo 245 milijuna maraka. Tim povodom gošća Dnevnika 2 bila je Vlatka Martinović, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.
Pacijenti, prema njenim riječima, nisu ispaštali zbog toga što plan nije usvojen ranije, u prošloj godini. Nastavili su primati medicinske usluge, ali je račun Zavoda bio blokiran, te zbog toga nisu bili u mogućnosti platiti bilo kakvu uslugu koja se tiče Fonda solidarnosti. Zato bi do kraja godine trebalo usvojiti financijski plan za sljedeću, naglašava Matinović, kako bi Zavod od 1. siječnja mogao plaćati sve potrebne račune.
Dodala je kako su u novom financijskom planu povećana su sredstva u Fondu solidarnosti te će on, sukladno tome, omogućiti liječenje većeg broja pacijenata. Međutim, zavod neće moći odgovoriti svim zahtjevima pacijenata i riješiti liste čekanja, jer je na kraju 2022. bilo preko 500 pacijenata koji su čekali ili na lijekove ili na medicinske usluge. Kaže da je bilo potrebno oko 40 milijuna maraka da bi se riješile sve ove liste.
“Rješenja za to su da se izdvoji više sredstava iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, drugo rješenje je da se vrati PDV koji Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i svi zavodi i zdravstvene ustanove plaćaju ovoj državi. Tako su, primjerice, u 2021. sve zdravstvene ustanove i zavodi platili preko 143 milijuna KM PDV-a: ustanove 88 miliona, zavodi 33, a Federalni zavod 17,5 milijuna. Rješenje je i da dođe do povrata trošarina na duhan i alkohol – da se one uplaćuju u zdravstveni sustav. Svi znamo koji su to uzročnici određenih bolesti, a od tih uzročnika zavodi jako malo ili nikako ne naplaćuju”, istaknula je Martinović.
Trenutno su, kaže, najveće lista čekanja za citostatike, zatim za multiplu sklerozu, Crohnovu bolest, ali i za određene medicinske usluge. Listu lijekova donosi Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva.
“Zavod može platiti samo one usluge koje se nalaze u odluci o vertikalnom programu, samo one lijekove koji se nalaze na odluci o listi lijekova Fonda solidarnosti i samo one usluge liječenja vani koje se nalazi u pravilniku o upućivanju pacijenata na liječenje u inozemne klinike”, podsjetila je Martinović.
Upitana da prokomentira zašto operacija transkateterske implantacije aortnog zaliska, koja se radi u Bosni i Hercegovini, nije na listi koju pokriva Federalni zavod osiguranja i reosiguranja, Martinović ističe da je problem u tome što je odluka o vertikalnom programu donesena 2009. i da od te godine nije mijenjana, a donosi je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
“Činjenica je da je došlo do napretka medicine i da smo i svjesni da je potrebno nove usluge staviti na teret Fonda solidarnosti. Stoga smo pokrenuli inicijativu da se izmijeni ta odluka i zajedno sa svim našim kliničkim centrima u Federaciji pravimo popis svih novih usluga koje su potrebne da budu na listi o vertikalnom programu, na listi Fonda solidarnosti, kako bismo mogli to platiti i izaći u susret svim potrebama naših osiguranika”, kazala je Martinović.
Podsjetila je i kako je preko 27.000 pacijenata išlo na teret Fonda solidarnosti, oko 13.000 pacijenata na listi za liječenje citostaticima, preko 14.000 pacijenata koji su dobili medicinske usluge. Sve su ovo, kaže, podaci koji govore kolike su potrebe Federalni zavod osiguranja i reosiguranja.
“S obzirom na to da Zavod radi obračun sredstava u zdravstvu, za 2021. godinu smo dobili podatak da je preko 96% sredstava osigurano svim zavodima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, kod Federalnog fonda solidarnosti riječi je o 80%, 20% iz proračuna Federacije”, navela je Martinović, gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.
federalna.ba
