Ured za vanjske poslove, Komonvelt i razvoj vlade Velike Britanije i formalno je potvrdio kako podržava namjere visokog predstavnika Christiana Schmidta u nametanju izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovo je stiglo u odgovoru Tariku Deliću, britanskom državljaninu koji je kontaktirao vladu mailom 22. srpnja – piše Avaz.ba.
Jasna poruka
Na ovaj način poslana je jasna i nedvosmislena poruka da jedna od vodećih europskih sila i jedan od najvažnijih partnera BiH čvrsto stoji iza OHR-a i budućih odluka koje bi ova institucija mogla nametnuti.
Podsjetimo, Schmidt je već nametnuo tehničke izmjene, ali je istovremeno bh. političarima dao posljednji rok od šest tjedana za postizanje dogovora o ključnim izmjenama Izbornog zakona ili će, u suprotnom, biti spreman nametnuti ih.
Uzimajući u obzir predizbornu kampanju i radikaliziranu retoriku u našem društvu, mala je vjerojatnost da će ključni politički akteri uspjeti postići bilo kakav dogovor.
Ipak, paraobavještajni krugovi Stranke demokratske akcije (SDA) i Bakir Izetbegović, potpomognuti svojim partnerom Željkom Komšićem i njegovim DF-om, tjednima unazad nastoje u bošnjačkom narodu probuditi bijes prema ključnim zapadnim saveznicima i stvoriti sliku da oni spremaju promjene koje će ići na štetu Bošnjaka.
Opasan put
Za bošnjački narod, ali i BiH u cjelini, ovo predstavlja izuzetno opasan put. Mnoge stvari, od državne zastave, preko zajedničkih registarskih tablica, putovnica, granične službe, do PDV-a na državnoj razini izravno se mogu zahvaliti intervencijama visokih predstavnika.
Upravo su, dakle, njihove intervencije i pritisak zapadnih saveznika ključni što je Bosna i Hercegovina dobila neke od najvažnijih institucija i ostvarila napredak kao država.
Prvi put kada se bošnjački faktor suprotstavio pruženoj ruci zapadnih država kroz Silajdžićevo odbijanje “travanjskog paketa”, koji je vodio prema proširenju ovlasti državne razine vlasti i jačanju institucija, uslijedili su 15 godina zahlađenja prema Bosni i Hercegovini i apsolutni zastoj u bilo kakvom napretku zemlje.
Činjenica jeste da se BiH godinama suočava s pitanjem Izbornog zakona kao kamena spoticanja u državi, posebno u odnosima Bošnjaka i Hrvata, koji koči i funkcioniranje zemlje. Taj problem neće nestati održavanjem statusa quo ili ignoriranjem problema, čega su postali svjesni i u međunarodnoj zajednici.
Najšira podrška
Iza Schmidta su prethodno otvoreno stala veleposlanstva vodećih zapadnih zemalja, a i odgovor britanskog ureda pokazuje da, na kakvu god odluku da se visoki predstavnik u konačnici odvaži, za to očigledno ima najširu podršku. Naravno, intervencija Achmidta se sasvim sigurno može očekivati, jer je iluzorno misliti da bi se visoki predstavnik upuštao u neozbiljne poteze da najavljuje nešto što ne planira ostvariti.
Avaz.ba
