26. veljače 1993. zbog velikosrpskih pritisaka vlasti Slobodana Miloševića protjerani su Hrvati iz kosovskog mjesta Janjevo.
Preko dvjesto obitelji napustilo je toga dana Janjevo. Katoličko mjesto Janjevo i crkva spominju se već 1303. u pismima pape Benedikta XI. Janjevo su naseljavali uglavnom trgovci iz okolice Dubrovnika i Pelješca, a tamošnji stanovnici su održali katoličku vjeru i hrvatsku naciju unatoč naletima osmanske islamizacije stanovništva.
Katolička crkva u Janjevu obnovljena je 1856., a od tad se održava i nastava na hrvatskom jeziku. Progoni Hrvata bili su žestoki 1920-ih, ali i 1948. godine. Velikosrpski i albanski nacionalizam gotovo je nasilnim putem sprječavao razvoj hrvatske zajednice u Janjevu, ali zahvaljujući naporima pojedinaca, osobito pokojnog don Ante Bakovića, tamošnji su Hrvati i dalje ostajali čvrsti u zajednici i vjeri.
Krajem prošlog stoljeća 90-ih Janjevci su doživjeli nekoliko valova progona od strane države Srbije, zajedno s Hrvatima Kosova iz mjesta Letnica, Vrnez, Vrnavokolo, Šašare, Zagrađe i Veselica. Nakon progona 1990-ih Hrvati iz Janjeva najviše su se naselili u Hrvatskoj.
Od 10.000 prijeratnih kosovskih Hrvata ostalo je u Janjevu 300 Hrvata, dok ih je u Letnici 50. Samo danas ima 20 živih svećenika i 20 časnih sestara rođenih u Janjevu, uz mnogo više onih koji su porijeklom s Kosova, a rodili su se u janjevačkim obiteljima u Hrvatskoj.
Narod.hr
