Hanuka – blagdan svjetlosti koji obilježavaju Židovi u Hrvatskoj i cijelom svijetu. Trajat će 8 dana.
Blagdan Hanuka potječe iz doba helenističke seleukidske dominacije nad židovskom državom. Tada je vladao poganski vladar Antioh IV. Zabranio je pridržavanje čak i osnovnih židovskih vjerskih propisa i običaja. Vrhunac zlostavljanja nastao je kada je jeruzalemski Hram onečišćen unošenjem Zeusova kipa. Premda malobrojni, Židovi su podigli 167. g.p. n. e., ustanak. Bili su pod vodstvom svećenika Matitjahua iz kraljevskoga roda Hašmonejaca. Vojno vodstvo preuzeo je Matitjahuov sin Jehuda. Zvali su gai Makabi – Čekić. Vjerojatno zbog njegove snage, upornosti i odlučnosti. I danas se sportske natjecateljske aktivnosti u Židova često zbog toga održavaju pod njegovim imenom.
Ulja za hramski svjećnjak, menoru bilo je za 1 dan, a gorjelo je 8 dana
Ustanici su nakon pobjede obredno očistili Hram i željeli su što prije zapaliti svjetla u hramskome svjećnjaku, menori. Međutim, obredno čisto ulje, zapečaćenoga pečatom velikog svećenika, bilo je dostatno samo za jedan dan gorenja. Ipak su odlučili zapaliti svjetla u menori. Kako bi barem toga pobjedničkog dana osvjetljavala Hram. Ali, čudom je ovo ulje, dostatno za samo jedan dan gorenja, gorjelo osam dana. Ovo čudo bilo je dodatna nagrada samoprijegornim ustanicima, dar koji su od Boga primili da bi osjetili potpunu radost.
Kao spomen na ovo čudo, od tada se tijekom osam dana, koliko je trajalo ulje u menori, slavi blagdan svjetla, Hanuka. Blagdan se slavi u doba zimskog solsticija, kada je noć najdulja i kada nam svjetlost Hanuke najavljuje novi osvit. U domovima i u sinagogama, na ulicama i trgovima, pale se u večernjim satima veliki i mali svijećnjaci i uljne svjetiljke, svaki dan s po jednim gorućim mjestom više, te od prvoga do osmoga dana blagdana količina svjetlosti raste.
Narod.hr
