Svjedoci smo vremenskih nepogoda koje prate pčelarstvo zadnjih nekoliko godina, a sve je kulminiralo ove godine te možemo, nažalost, govoriti o dugoročnoj katastrofi s nesagledivim posljedicama za pčelarstvo, a samim time i za poljoprivredno gospodarstvo.
Ova katastrofalno sušna godina, možda i najteža u povijesti, osim što je donijela uobičajeno vrela i sušna ljeta u Hercegovini, pogodila je i planinske predjele kao zadnje destinacije selećeg pčelarstva. Postotak zimskih gubitaka od uobičajenih oko 10 posto, zadnjih se godina popeo na 30 posto.
Višemjesečna suša i ekstremno visoke temperature dovele su do toga da su u jako kratkom roku potpuno osušene sve medonosne biljke i zelena flora, tako da su pčele ostale bez cvjetova u prirodi kao jedinog izvora peludne hrane.
Pčelari su primorani prihranjivati pčele više puta, kako bi uopće opstale na životu. To im donosigoleme troškove, pogotovo selećim pčelarima i pčelarima s većim pčelinjacima.
Pčele su glavni oprašivači preko 75 posto biljnih kultura koje sudjeluju u čovjekovoj prehrani te njihov doprinos gospodarstvu izniman i nezamjenjiv.
Stoga, obraćamo se svim relevantnim institucijama vlasti na općinskim i županijskim razinama te na federalnoj razini, da se pčele spase od masovnog ugibanja od gladi koju je uzrokovala višemjesečna ekstremna suša s ekstremno visokim temperaturama.
Apeliramo za pomoć pčelarima u vidu prihrane i medikamenata – stoji u dopisu kojega potpisuje Dobro Zovko, predsjednik Saveza pčelara Kadulja.
