Sa 110 hektara ranog grožđa, od kojih su gotovo sve sorte bez sjemenki mi smo prvi europski proizvođači koji se pojavljuju na svjetskom tržištu”, rekao je za Freshplazu, Angelo Brunezi sa sicilijanskog gospodarstva Casa Grazia koja se nalazi u Geli. Ovo se gospodarstvo već 10 godina bavi istraživanjem sorata bez sjemenki.
Europski potrošači sve više cijene praktičnost, stoga grožđe bez sjemena postavlja nove standarde i najviše ih privlači. Brunezi kaže da su se odlučili bazirati na kupce koji traže ekskluzivan proizvod, kao što su oni u katarskoj Dohi, Abu Dhabiju i Dubaiju te Skandinaviji, ali i u ponekim europskim državama. Izvoze u Kanadu i sve zemlje u kojima postoji potražnja za ovakvim sortama.
“Rano sazrijevanje ovih plodova posljedica je posebne mikroklime na području našeg uzgoja”, napominje rekavši da su blizu mora i jezera Biviere koje je bogato biološkom raznolikošću.
Iz Sicilije, točnije grada Mazzarrone dolazi još jedan proizvođač ovakvog voća. Riječ je o tvrtki II Castelo koja na 10 hektara uzgaja ekološko grožđe bez sjemenki. Osim toga, njihovi proizvodi nose i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (PGI).
Kako bi uveo novine i konkretne rezultate, Simone Raniolo se fokusirao na ekološki uzgoj i sorte bez sjemena i, kaže za Freshplazu, ta kombinacija pokazala vrlo zadovoljavajućom. Njihova ciljana tržišta su Švicarska, Njemačka, Francuska i Italija.
Većina misli da je takvo voće rezultat genetske modifikacije ili znanstvenog “čarobnjaštva”, no Gardening know how pojašnjava kako je zapravo nastalo kao rezultat prirodne mutacije.
Otkrivši to, vinogradari su ga počeli razmnožavati vegetativno, sadnjom reznica.
Što se tiče tržišta, grožđe se ubraja u najpopularnije voće na područje Europe. Shodno tome ima dobar potencijal, a posebno su tražene upravo sorte bez sjemenki. Od bijelih su to: Thompson, Sweet Globe, Sugraone, Regal, Centennia, Autumn Crisp, od crvenih: Crimson, Flame, Ruby, Sweet Celebration i Timco, te crnih sorti Summper Royal, Melody, Autumn Royal i Sable Seedles.
Nakon banana, ova vrsta voća ima najveću uvoznu vrijednost u Europi i to 1,4 milijardi eura. Godišnje se njegov uvoz poveća za tri do četiri posto, a cijene osciliraju tijekom godine. Iako je naš kontinent najveći globalni proizvođač grožđa, proizvodni troškovi rastu, a uzgoj postaje sve manje isplativ. Upravo to otvara mogućnost stranim proizvođačima.
Glavni europski proizvođači stolnog su Italija, Španjolska i Grčka, s tim da je Italija i glavni dobavljač u Europi s proizvodnjom od oko milijun tona godišnje. Iako je i Francuska veliki proizvođač s 5,5 milijuna tona, većina je namijenjena proizvodnji vina.
Njemačka: Na tržištu 80 posto grožđa bez sjemenki
Sorte bez sjemena postale su dominantnije tijekom posljednjih godina i očekuje se daljnji rast njihovog udjela na tržištu, predviđa Centar za promociju uvoza iz zemalja u razvoju (CBI). Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo na čelu potražnje, ali sada se ovakve sorte preferiraju u većini zemalja sjeverne Europe. Primjerice, njemačko tržište je blizu 80 posto ponude onoga bez sjemena.
Tržišta južne i istočne Europe imaju tradicionalniju potrošnju, uključujući lokalne sorte. Okus i cijena često utječu na kupnju, ali će i ondje vjerojatno slijediti trend bez sjemena u sljedećim godinama.
Vinogradari u Španjolskoj, a sve više u Italiji i Grčkoj, započeli su tranziciju prema ovoj proizvodnji kako bi udovoljili rastućoj potražnji. Također, u regijama poput Perua, Čilea i Južne Afrike, mnogi uzgajivači prelaze na te sorte. One sa sjemenkama neće nestati s tržišta, ali će njegova potražnja ovisiti o cijenama i razlici u okusu.
Agroklub.com
