Cijene hrane od početka pandemije gotovo su nezaustavljivo tiho rasle. Bh. građani izdvajali su više novca za mlijeko, ulje, brašno, meso, a osim kod kupnje hrane, pratila su ih i brojna druga poskupljenja…
Potvrđeno je to i iz Saveza samostalnih sindikata BiH, prema čijem je izračunu za potrošačku košaricu u ožujku bilo potrebno izdvojiti čak 114,44 KM više u odnosu na mjesec prije.
Potrošačka košarica u ožujku, kako je prikazano u izračunu, iznosila je 2106 KM, dok je prosječna plaća, prema posljednjem objavljenom podatku, iznosila 947 KM, što dovodi do podatka da je pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom u ožujku bila 44,97 posto, gotovo onoliko koliko je potrebno izdvojiti samo za hranu.
Kolika poskupljenja su bh. građane pratila godinama unatrag, najbolje pokazuje činjenica da je potrošačka košarica u posljednjih 10 godina poskupjela za 537 KM, dok je prosječna plaća povećana za svega 162 KM. Poražavajući su to podaci koji bh. građane dovode na dno liste kada je riječ o životnom standardu u Europi.
Godina pandemije u kojoj su, osim poskupljenja, bh. građane snašle i druge nevolje, poput gubitka posla, donijela je ogromne promjene u načinu života, ponašanja, ali i potrošačkim navikama.
– Prije nekoliko godina kupnja je izgledala potpuno drukčije, nije se moralo paziti na što potrošiti svaki fening. Ta tiha poskupljenja koja su i tada postojala nisu bila toliko izražena. Istina, ni sada ne spadam u kategorije s najnižim prihodima, ali se, vjerujte, svaki put kada idem u kupnju zamislim što kupiti. Nekada sam uspijevala nešto novca ostaviti sa strane, sada na to ne mogu ni pomisliti, djeca rastu, troškovi života sve su veći, a država traži svoje, režije se moraju platiti… – objašnjava nam u razgovoru četrdesetogodišnja Mostarka. Gordana Bulić iz Saveza udruga potrošača BiH nedavno je za Faktor kazala kako su se navike bh. građana drastično promijenile.
Istaknula je kako je primijećeno da ljudi više kupuju proizvode koji poboljšavaju imunitet, voće i povrće, te da prate savjete kako se što priprema, a da zadrži kvalitetu. S druge strane, dodala je Bulić, manje su kupuju artikli poput odjeće i obuće, a manji su izdaci za stvari na koje se nekada svakodnevno trošilo novac.
Dodatna otežavajuća okolnost jest ta što BiH većinu hrane uvozi, a cijene iste na svjetskom tržištu u travnju rasle su 11. mjesec zaredom dostigavši najvišu razinu od svibnja 2014. godine.
Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, cijene žitarica su narasle za 1,2 posto u travnju na mjesečnoj razini, a na godišnjoj za 26 posto. Cijene mliječnih proizvoda također su više za 1,2 posto, čemu je pridonijela velika potražnja u Aziji za maslacem, obranim mlijekom u prahu i sirom.
Meso je u travnju poskupjelo za 1,7 posto kao rezultat porasta cijena goveđeg i ovčjeg mesa potaknutog “solidnom potražnjom” iz istočne Azije. Da cijene hrane i u svijetu rastu, građanima u BiH nije utjeha, posebice ako se uzme u obzir njihov standard u odnosu na druge narode.
Večernji List
