Europska unija prihvaća non-paper Republike Hrvatske, prema kojem Bruxelles od BiH traži izmjene izbornog zakona ove godine. To se smatra uspjehom hrvatske diplomacije jer bi se time bitno poboljšao položaj Hrvata u BiH.
– Ovo je najznačajnija hrvatska diplomatska inicijativa u okviru EU, od ulaska RH u EU. Hrvatski non-paper predstavio je ministar ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Sarajevu, ali i ministrima u EU te je tražio raspravu o njemu. Podržalo ga je pet država – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Cipar i Grčka, ali i mnoge druge države dale su potporu za inicijativu, rekao je u HTV-ovom Studiju 4 Mate Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku.
Radi se o legalnom, legitimnom i javnom papiru, kaže Granić. Bitne djelove non-papera je prihvatila Europska služba za vanjsko djelovanje, odnosno ona služba koja se bavi provođenjem sigurnosne i vanjske politike prema državama koje nisu članice Europske unije, istaknuo je.
– SAD je organizirao washingtonske i daytonske pregovore. Temelj tih sporazuma je da je BiH suverena, cjelovita država koja se sastoji od 2 entiteta i tri konstitutivna naroda. Promjenama koje su provodili visoki predstavnici doveo je u pitanje i duh i slovo i washingtonskog i daytonskog sporazuma. Komšić je izabran glasovima Bošnjaka. A temeljno pravo i vitalni interes svakog naroda je da svog predstavnika izabere samo, dodaje.
Navodi da “nitko nije sanjao da bi moglo doći do toga da jednom narodu netko drugi bira svog predstavnika u Predsjedništvo”.
– S ovim izmjenama traži se da svaki narod može birati svog predstavnika. Bez toga nema ravnopravnosti naroda. SAD je jedno vrijeme bio pasivan oko BiH, ali je novi državni tajnik kazao što sve očekuje od reforme, a naglasio je i izborno zakonodavstvo, izjavio je Granić.
HRT.hr
