Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda novo redovito izvješće o stanju u Bosni u Hercegovini u kojem će se teško naći išta novo u odnosu na njegova dosadašnja izvješća, piše Večernji list BiH.
Ozbiljna disfunkcionalnost
Kao i obično, Inzkovo izvješće svidjet će se političarima u Sarajevu. Izvješće obiluje kritikama na račun Milorada Dodika, a ne pokazuje se ni ovog puta bilo kakvo razumijevanje za hrvatske političke zahtjeve. Kako se navodi u izvješću, BiH se suočavala s teškim posljedicama koronavirusa te problemima u nabavi cjepiva, čime se, smatra on, nastavila otkrivati ozbiljna disfunkcionalnost u zemlji, pri čemu pojedini politički dužnosnici prečesto žrtvuju jedinstveni i koordinirani pristup borbi protiv pandemije u korist stjecanja političkih bodova.
– To je dovelo do situacije u kojoj su, u nedostatku mjera koje provode nadležne vlasti na državnoj razini, entiteti poduzeli jednostrane i nekoordinirane mjere, što je rezultiralo poduzimanjem različitih rješenja na različitim dijelovima teritorija BiH – navodi Inzko.
Također ističe da Dodik dovodi u pitanje Daytonski mirovni sporazum te teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Ukazao je također i na spominjanje “mirnog razlaza” te na pozive na povlačenje međunarodnih vojnih snaga, što se, ocjenjuje Inzko, može protumačiti kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje, ali i miru i stabilnosti u BiH. S tim u vezi podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) potvrdio svoju nedvosmislenu posvećenost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dvaju entiteta. Inzko upozorava članice Vijeća sigurnosti UN-a da ozbiljno shvate prijetnje Narodne skupštine RS-a.
U dijelu izvješća visoki predstavnik ističe i probleme u funkcioniranju Federacije BiH, gdje vlast još uvijek nije formirana nakon izbora 2018. godine.
Odgovornost za to pripisuje HDZ-u BiH, stranci koja blokira taj proces dok se ne postignu izmjene izbornog zakonodavstva. Tekuća godina, dodaje, predstavlja priliku za provedbu izborne reforme, koja mora rezultirati provedbom tehničkih preporuka ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije.
Različiti pogledi – Jasno sam rekao da promjene ne mogu rezultirati daljnjim etničkim ili teritorijalnim podjelama u BiH. Ne postoji pravni razlog koji bi opravdao takve podjele i čvrsto vjerujem da nam provedba slučajeva “Sejdić i Finci” daje povijesnu priliku odmaknuti institucije BiH od diskriminacije i približiti se otvorenosti – navodi se u izvješću.
Govoreći o različitim pogledima na izmjene izbornog zakonodavstva između SDA i HDZ-a BiH, Inzko ističe da HDZ BiH inzistira na “legitimnom predstavljanju”.
– To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sustava redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na osnovi etnoteritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača s popisa stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost proširuje na ostale i na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda u Federaciji trebaju se reducirati kako bi se izjednačile s onima iz Vijeća naroda RS-a – navodi Inzko.
Za očekivati je kako će i ovo Inzkovo izvješće izazvati negativne reakcije u dijelu javnosti u BiH i dodatno zaoštriti retoriku i političke odnose u zemlji.
Večernji List
