U posljednji trenutak, nakon intervencije i američkoga Veleposlanstva u Sarajevu, zaustavljena je podvala resornog ministra energetike, industrije i rudarstva Nermina Džindića i Energoinvesta, koji su preko noći pokušali ispuniti planove Gazproma kako bi se BiH posve učinilo ovisnom o ruskome plinu, dok bi, s druge strane, praktički minirali projekt Južne plinske interkonekcije s Republikom Hrvatskom, piše Večernji list BiH.
Tako su “pet do dvanaest” otkriveni planovi da se od 1. travnja aktivira nova trasa opskrbe plinom za BiH, obilazno preko Turskog toka, ali ponovno s istim igračima – Gazpromom. SAD ne želi dopustiti da se BiH uvuče u takvu zamku, zbog čega je u posljednji trenutak ponovno odlučeno da će se i nakon ovoga roka plin za BiH isporučivati preko Ukrajine, koju Moskva uporno pokušava obići kako bi je dodatno destabilizirala.
Veza s EU
U jednome danu nakon medijskih napisa sve se promijenilo, a kao znak dobre volje odmah je uspostavljeno i posebno tijelo koje će se baviti analizom i procjenom studije o procjeni utjecaja za okoliš za trasu plinovoda Južne plinske interkonekcije BiH i Hrvatske koju čine voditeljica Selma Crnovšanin, Ana Vrdoljak, Karmela Mabić, Zejnil Trešnjo, Zdenko Mandić, Dženan Imamović, Munira Viteškić i Dragan Šafradin. Oni bi u roku od 15 dana od dobivanja studije trebali dati svoju ocjenu te ministrici turizma i okoliša Editi Đapo dostaviti svoje izvješće, nakon čega bi se, u slučaju da se potvrdi pozitivan stav, trebalo dati zeleno svjetlo za nastavak realizacije ovoga iznimno važnog projekta. Zajedno s tim nastavlja se parlamentarna procedura donošenjem posebnog zakona kojim bi se otklonile sve zapreke oko izgradnje Južne plinske interkonekcije. Radi se o plinovodu kojim će se Hercegovina i središnja Bosna povezati s plinskom mrežom Hrvatske, odnosno Europskom transportnom mrežom, te time stvoriti iznimno važne preduvjete za industrijski razvoj i napredak.
Južna interkonekcija, koja je proglašena za jedan od najprioritetnijih projekata u državi, na hrvatski plinovod trebala bi se spojiti u Zagvozdu te preko Posušja i Tomislavgrada stići do središnje Bosne, Sarajeva i Zenice, s posebnim odvojkom za Mostar. Brojne su beneficije ovoga projekta za čiju je realizaciju vjerojatno među najzaslužnijima i Jasmin Salkić, direktor BH-Gasa, kompanije koja je s Plinacroom dugi niz godina uspješno radi na više projekata. Taj plinovod ovom će infrastrukturom povezati Posušje, Tomislavgrad, Šuicu (za grad Livno), Kupres, Bugojno, Donji Vakuf i Uskoplje, Novi Travnik, odnosno aktualni plinovod prema Sarajevu i Zenici s jedne strane, odnosno preko odvojka za Mostar, Grude i Široki Brijeg. Ovaj plinovod, ukupne dužine 168,54 kilometra, prema Mostaru će se račvati s odvojkom dužine 53 kilometra, a prema Novome Travniku 114,3 kilometra, dok će glavna spojna točka u Posušju od Zagvozda biti udaljena tek 1,1 kilometar. Projekt je vrijedan 100 milijuna eura, od čega je oko 20 milijuna eura namijenjeno iz Fonda za zapadni Balkan.
Valja reći kako se traži način financiranja dijela projekta s odvojkom za Mostar budući da se mora potvrditi financijska opravdanost. Nakon idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš i društvo, slijedi natječaj s detaljnim planom nabave, tehničkim specifikacijama koje su osnova za izradu predmjera materijala, opreme i radova. Usporedno s time, BH-Gas radi na ishođenju okolišne dozvole i urbanističke suglasnosti. Aktivnosti koje slijede su izrada glavnog projekta u cilju ishođenja odobrenja za građenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Projektom je predviđeno kako će glavni projekt biti završen do 2022., a radovi će biti izvođeni tijekom 2023. i 2024. godine, da bi na kraju te godine plinovod trebao biti pušten u pogon. Ovaj je projekt od vitalne važnosti za BiH, a praktički aktivnostima koje su poduzeli Džindić i Energoinvest nastojalo ga se eliminirati. Time se, u biti, radi i protiv EU, odnosno SAD-a, koji su uložili novac na financiranje više studija koje su se radile u proteklom razdoblju.
Novi projekt dovodi BiH u poziciju da diversificira opskrbu plinom, odnosno da ne bude, kao što je sada, ovisna o ruskom plinu. Novi plinovod otvara pristup novim izvorima prirodnog plina kao što su planirani LNG terminal Krk u Hrvatskoj, skladišta prirodnog plina u susjednim zemljama, izvori plina iz Kaspijske regije te druga izvorišta. Uz to, dobiva se plinofikacija novih dijelova zemlje i povećava tržište – piše Večernji List.
