Sabor Republike Hrvatske je raspravljao o učincima mjera iz zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID -19 za razdoblje od 11. ožujka 2020 do 15. siječnja 2021. godine, te izjašnjavanjem o amandmanima na Zakon o obnovi potresom pogođenih područja.
Zastupnik Hrvoje Zekanović upitao je zašto u Bosni i Hercegovini može doći do pada broja zaraženih iako nema strogih mjera, a u Hrvatskoj ne.
Nakon stanke od 10 minuta, ministar zdravstva Vili Beroš prepričao je tijek događanja pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.
Naveo je da je Stožer pravovremeno i sukladno epidemiološkoj situaciji donosio mjere koje su se nekad razlikovale od županije do županije, ovisno o njihovim epidemiološkim situacijama.
Zbog dobrih rezultata omogućili smo otvaranje turizma i gospodarstva. Dolaskom jeseni, Europu je, pa i Hrvatsku, zahvatio snažan drugi val pandemije. Dogodio se skok u dnevnom broju zaraženih, početkom listopada 2020. bilježi se izraziti rast novih slučajeva – rekao je. Pojasnio je i kako se nabavljalo i raspoređivalo cjepivo u EU i istaknuo da su članice EU-a od 30. srpnja ovlastile EK da u njihovo ime pregovara s proizvođačima. Napomenuo je da se tada još nije znalo tko će i kada razviti cjepivo. EK je sklapala sporazume o prethodnoj kupnji s onima za koje je smatrala da će uspjeti ta cjepiva i proizvesti.
Što se doza cjepiva tiče, Beroš je objasnio da su se one raspoređivale prema metodologiji Eurostata, solidarno prema proporcionalnom broju stanovnika, prenosi RTV HB.
Zekanović je nakon toga ponovio svoje pitanje ministru Berošu o situaciju u BiH.
Kako je moguće da je u jednoj velikoj, jakoj Velikoj Britaniji ništa ne radi, a broj raste iz dana u dan? Niz je elemenata u igri, počevši koji je virus prisutan, do prokuženosti. Ni tijekom ljeta BiH nije imala jače mjere što je omogućilo da se više ljudi asimptomatski zarazi i sad su otporni. Kompleksno je to pitanje na koje jedino znanost može dati pravi odgovor – odgovorio je Beroš.
Vecernji.ba
