Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
Riječ je o državnom prazniku oko koga su se najviše vodile rasprave i kojeg je tadašnja vladajuća koalicija na čelu s premijerom Ivicom Račanom izmjenama Zakona o blagdanima ukinula 2001., što je unijelo konfuziju u to što se i kada slavi, sve do 2020. kada ga je ponovno vratila Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem. Tako ćemo ove godine nakon punih 19 godina ponovno slaviti Dan državnosti 30. svibnja.
Izmjenama zakona Račanova koalicija je Dan državnosti pomaknula na 25. lipnja, a riječ je o datumu na koji je Sabor 1991. godine donio odluku o samostalnosti i suverenosti, dok se 30. svibnja počeo obilježavati kao Dan Hrvatskog sabora te je postao radni dan.
Najgore u pomicanju datuma bilo je to što je jedan važan praznik kao što je Dan državnosti kao spomen na stvaranje hrvatske države od veličanstveno slavljenog dana, a posebice su pamtljive svečanosti na zagrebačkom Jarunu, postao praznik za vrijeme kojeg je na pokojoj instituciji visjela hrvatska zastava, a da ljudi nisu niti znali točno što se zapravo slavi i obilježava.
Nasilno mijenjanje datuma
Tako se to događa kada se nasilno mijenjaju datumi iz političkih pobuda (pod svaku cijenu kanilo se raskrstiti s tzv. Tuđmanovom ostavštinom i umanjiti njegovu važnost kao povijesne ličnosti u stvaranju hrvatske države), iako je bilo jasno da je 30. svibnja bio uvelike prihvaćen od naroda.
Bio je to i simbol pada komunizma u nas, ali i prvi korak u smjeru raskida s Jugoslavijom.
Plenkovićeva vlada je tu promašenu odluku ispravila donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u studenome 2019., a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., tako da ove godine ponovno obilježavamo 30. svibnja kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
Prvi predsjednik Hrvatskog sabora
A sada o samom prazniku. Po prvi put izabrani zastupnici na višestranačkim parlamentarnim izborima tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske 30. svibnja 1990. godine za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Direktno.hr
