Nacrt zakona o građevinom zemljištu u FBiH kojeg je u četvrtak na sjednici utvrdila Vlada Federacije BiH u Sarajevu, uređuje način korištenja i upravljanja zemljištem u gradovima i naseljima urbanog karaktera i drugim područjima predviđenim za izgradnju, kao i naknade koje se plaćaju prilikom izgradnje tih građevina.
Po zakonu, građevno je izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i naseljima urbanog karaktera, kao i drugo koje je prostorno-planskim dokumentima namijenjeno izgradnji građevina sukladno važećim propisima o prostornom uređenju i gradnji.
Općine preuzimaju javna zemljišta
Građevno zemljište smatra se dobrom od općeg interesa, a izgradnja objekata i infrastrukture na njemu provodi se u skladu s važećim prostorno-planskim dokumentima, priopćeno je iz Vlade FBiH. Ovim zemljištem raspolažu njegovi vlasnici, pod uvjetima i uz ograničenja određena ovim zakonom i drugim važećim propisima.
Građevno zemljište koje je u zemljišnoj knjizi evidentirano kao društveno, državno vlasništvo ili općenarodna imovina bez upisanog prava korištenja druge osobe, ako po sili zakona nije postalo vlasništvo druge osobe, nakon stupanja na snagu ovoga zakona, bit će upisano kao vlasništvo općine ili grada (jedinice lokalne samouprave) na čijem se području nalazi, sukladno odredbama Zakona o stvarnim pravima, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije uređeno.
Nadalje, bit će upisano i građevno zemljište evidentirano kao društveno ili državno vlasništvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja ili korištenja u korist društveno-pravnih subjekata koji više ne postoje, nemaju utvrđene pravne sljednike ili nisu upisani u odgovarajuće javne registre.
Šest zona zemljišta
Prije donošenja odluke o određivanju građevnog zemljišta koje je, prethodno, korišteno kao poljoprivredno ili šumsko, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je pribaviti mišljenje kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva, navode iz Vlade.
Građevno zemljište se, prema pogodnostima, dijeli na najviše šest zona, koje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave utvrđuje na osnovu položaja, stupnja opremljenosti komunalnim objektima i instalacijama, prometne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stupnja pokrivenosti objektima za zdravstvenu zaštitu, školstvo, kulturu i dječju zaštitu, prirodnih i ekoloških uvjeta korištenja zemljišta. Sredstva naplaćena po osnovu jednokratne rente moraju biti namjenski korištena za izradu prostorno-planske dokumentacije, te izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture.
Zakon iz 2003. godine
Visina jednokratne rente po metru četvornom neto korisne površine objekta koji će biti građen utvrđuje se u postotku od prosječne konačne građevinske cijene, i to kao fiksan postotak: od jedan posto u petoj, do šest u prvoj zoni, navodi se. Još važeći Zakon o građevinskom zemljištu FBiH donio je visoki predstavnik za BiH i na snazi je od 16.5.2003. godine, a Parlament FBiH ga je usvojio dvije godine kasnije. Uz jedan neuspjeli pokušaj izmjena i dopuna 2010. godine, ovaj osnovni zakonski tekst nikada nije noveliran, nego je ostao u izvornom obliku, kako ga je formulirao Visoki predstavnik za BiH, iako je kroz protekla gotovo dva desetljeća naše društvo prošlo kroz intenzivne promjene, pa i po pitanju nekretnina i oblasti stvarnih prava uopće.
Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH, za razliku od 12 drugih propisa u oblasti stvarnog i imovinskog prava, ostao je na snazi i nakon početka primjene Zakona o stvarnim pravima. No, veći dio njegovih odredbi je praktično stavljen izvan snage, jer su u koliziji sa odredbama Zakona o stvarnim pravima, stoji u priopćenju Vlade FBiH.
Bljesak.info
