Demografska kretanja, odlazak mladih u inozemstvo, učinila su da se iz godine u godinu smanjuje broj djece koja se upisuju u školu i pohađaju je. Među županijama koje prednjače po tom negativnom trendu je Hercegovačko-neretvanska, piše Večernji list BiH.
No, nije ova županija specifična samo po tim podacima nego i prema brojkama koje govore o odnosu hrvatske i bošnjačke djece. Prema podacima kojima raspolažu vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, osnovnu i srednju školu pohađaju 25.323 učenika kojima predaje 2325 učitelja, nastavnika i profesora. Za razliku od broja profesora, gdje je broj po nacionalnoj pripadnosti gotovo izjednačen u školama u kojima se nastava odvija na hrvatskom odnosno bosanskom nastavnom planu i programu, dotle su puno veće razlike u broju učenika.
Ne pohađaju srednju školu
Naime, prema tim podacima, u osnovnim školama, od ukupno 17.415 učenika, 9928 ih je hrvatske, a 7487 bošnjačke nacionalnosti, što predstavlja razliku od 2441 učenika. U srednjim školama ta je razlika još očitija, ali i upućuje na to kako veliki broj djece uopće ne pohađa srednju školu koja je obvezna ili pak odlazi pohađati nastavu u drugim županijama ili državama. Naime, od 7908 učenika, čak 5030 su Hrvati, a tek 2878 učenici bošnjačke nacionalnosti, što predstavlja razliku od 2152 učenika. No, ova županija je u razdoblju za koje je Federalno ministarstvo provodilo istraživanje od školske godine 2008./2009. do 2012./2013. izgubila čak 533 djece. Što predstavlja 21,5 posto ukupnog broja osnovnoškolske djece u cijeloj Federaciji.
Inače, broj učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u Federaciji Bosne i Hercegovine u tome razdoblju smanjio se za 2017, što predstavlja smanjenje za 8,76%. U tom petogodišnjem razdoblju jedino je u školskoj godini 2009./2010. zabilježeno povećanje broja učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu, dok se u školskoj godini 2010./2011., 2011./2012. te 2012./2013. bilježi smanjenje broja učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u odnosu na prethodnu školsku godinu. Ako se analiziraju podaci o smanjenju i povećanju broja učenika upisanih u prvi razred osnovne škole po županijama, može se zaključiti da je jedino u Sarajevskoj županiji zabilježeno povećanje broja učenika prvih razreda u promatranom razdoblju.
Nesigurnost, ekonomija…
U ostalih devet županija u FBiH se u tom razdoblju bilježi smanjenje broja učenika upisanih u prvi razred osnovne škole, a najveće smanjenje, nakon HNŽ-a, bilježe Zapadnohercegovačka županija (16,76%) i Unsko-sanska županija (16,09%). Kako je utvrđeno tim istraživanjem, najvažnijim uzrokom smanjenja broja upisanih učenika u prvi razred osnovne škole i smanjenja ukupnog broja učenika osnovnih škola u Federaciji BiH smatra se pad nataliteta koji je posljedica teške ekonomske situacije u društvu i velike stope nezaposlenosti mladih koji planiraju obitelj te trend migracija. Sve to rezultat je društveno-političke nesigurnosti i lošeg ekonomskog stanja u zemlji.
