Uskoro više nećemo pomicati satove za ljetno i zimsko računanje vremena – zatražio je to Europski parlament od Europske komisije koja će prijedlog, prema neslužbenim informacijama vjerojatno i podržati. Pritisak javnosti toliko je velik da je krajnje vrijeme da se pomicanje sata ukine.
Približava nam se ona noć sa subote na nedjelju kada ćemo spavati jedan sat manje. I upravo taj nedostatak sata mnogima će zadavati, u najmanju ruku, glavobolje, a nekima i mnogo veće zdravstvene tegobe.
Već godinama se pojedini europski krugovi zalažu za ukidanje pomicanja sata. Održavano je niz rasprava i saslušanja u europskim institucijama, a ove godine čini se napokon su urodile plodom. U priopćenju koje je Europski parlament poslao, piše da je pritisak javnosti toliko velik da je krajnje vrijeme da se pomicanje sata ukine.
Stoga u raspravi u četvrtak pozivaju Europsku komisiju da predloži prekid ljetnog i zimskog računanja vremena. Glasovanje o rezoluciji očekuje se u podne.
”Odgovarajući na građanske inicijative koje navode zabrinutost zbog zdravstvenih učinaka promjene vremena dvaput godišnje, u nacrtu rezolucije zastupnici pozivaju Komisiju da predloži obustavu prakse ljetnog računanja vremena”, stoji u priopćenju Europskog parlamenta.
Znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. ožujka vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost. “Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak”, istaknuo je Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
Proljetne i jesenske promjene u zemljama članicama EU-a regulirane su direktivom EU-a o ljetnom računanju vremena. Procedura za promjenu koja će veseliti mnoge je sljedeća: Prema članku 225. Ugovora o funkcioniranju EU-a, Europski parlament može, većinom glasova svojih članova, a na temelju izvješća jednog od svojih odbora zatražiti od Komisije da dostavi zakonodavni prijedlog. Parlament može odrediti rok za podnošenje istog. Komisija može pristati ili odbiti podnijeti traženi prijedlog. U rezoluciji Parlamenta navodi se odgovarajuća pravna osnova te joj se prilažu preporuke o sadržaju zahtijevanih prijedloga. Ako prijedlog ima financijske posljedice, Parlament navodi način osiguravanja dostatnih financijskih sredstava. Odbor nadležan za predmet nadzire napredak pripreme svakog predloženog pravnog akta Unije koji je sastavljen na temelju posebnog zahtjeva Parlamenta.
