Dok se konačni podaci za prošlu godinu još zbrajaju, dostupne službene informacije pokazuju kako su u prvih devet mjeseci 2017. ostvareni prihodi u Federaciji BiH dosegnuli 6,163 milijarde KM, piše Večernji list BiH.
U sveopćem političkom sivilu, svađama, opstrukcijama i blokadama opterećenoj Federaciji zvuči ohrabrujuće što je taj iznos za 10% ili 562,3 milijuna KM veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine koja je politički bila puno stabilnija.
Povećanje prihoda
Porast je nešto veći kod proračunskih prihoda nego kod izvanproračunskih fondova. Ukupni proračunski prihodi iznosili su nešto manje od 3,689 milijardi KM te su veći za 12% u odnosu na 2016. godinu.
Prihodi izvanproračunskih fondova ostvareni su u iznosu od 2,345 milijardi KM i veći su za 8% u odnosu na prva tri tromjesečja 2016. godine.
Javni prihodi ostalih korisnika u FBiH bili su 130 milijuna KM i veći su za 1% ili 1,3 milijuna KM. Kada je u pitanju federalni proračun, ukupni prihodi od siječnja do kraja rujna iznosili su nešto više od 1,791 milijarde KM, što je za čak 18% ili 270,2 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.
Naravno, dominantnu ulogu u toj strukturi imaju ukupno porezni i neporezni prihodi s 1,506 milijardi KM. Očito je kako je rast naplate PDV-a i općenito neizravnih poreza najviše doprinio dobrom financijskom rezultatu FBiH.
Prihodi temeljem neizravnih poreza za proračun FBiH u razdoblju od siječnja do rujna 2017. godine iznosili su više od 1,112 milijardi KM. Nakon odbitka vanjskog duga, raspoloživi prihodi od neizravnih poreza proračuna FBiH bili su 684,7 milijuna KM, dok su prihodi po osnovi poreza na dobit dosegnuli 55,3 milijuna maraka.
Prihodi od poreza na dobit porasli su na godišnjoj razini za čak 24%. Neporezni prihodi proračuna FBiH također su bili u značajnom porastu prošle godine. U prvih devet mjeseci iznosili su 338,8 milijuna i veći su za 35% u odnosu na to razdoblje u 2016. godini.
Županije bilježe rast
Najveći rast, kako u apsolutnom tako i u postotnom iznosu, bilježe prihodi od krajnjih korisnika, koji su veći za 94%, odnosno za 89,1 milijun KM. Naknade za priređivanje igara na sreću u odnosu na isto izvještajno razdoblje prethodne godine veće su za 9% ili za približno dva milijuna maraka.
Rast od 6% zabilježili su prihodi po osnovi naknada i pristojbi, dok su prihodi od posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća veći za 8%. Među rijetkom prihodima koji bilježe pad su oni po osnovi naplaćenih novčanih kazni.
Manji su za 11%, odnosno za 1,3 milijuna KM u odnosu na razdoblje od siječnja do rujna 2016. godine.Ukupno ostvareni prihodi županijskih proračuna, uključujući proračune općina, županijske direkcije cesta i ostale korisnike javnih prihoda, a s uključenim grantovima i transferima drugih razina vlasti, iznosili su oko 2,232 milijarde KM i veći su za 8%. Osam županija bilježi rast naplate javnih prihoda, dok su Posavska i Hercegbosanska županija imale neznatan pad u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.
Najveći rast je u Sarajevskoj županiji – sa 624 na 714 milijuna KM, potom u Zeničko-dobojskoj gdje su rasli s 289 na 312 te u Tuzlanskoj županiji gdje je naplata javnih prihoda u prva tri tromjesečja 2017. bila 368, a godinu ranije 343 milijuna KM.
Značajan rast je i u Zapadnohercegovačkoj županiji, i to sa 79 na više od 86 milijuna KM te u Srednjobosanskoj županiji – sa 185 na 196 milijuna KM. Prihodi u HN županiji neznatno su rasli s 217 na 217,6 milijuna KM.
