Svaki dan u Hrvatskoj baci se 135 tona kruha, koji vrijedi 600 milijuna kuna, a prosječan stanovnik Europske unije na godinu odbaci hranu vrijednu 1500 kuna.
Problem bacanja dobrih namirnica je ekonomski, ekološki te nadasve moralni jer se procjenjuje kako si 55 milijuna stanovnika Unije svaki drugi dan ne može priuštiti kvalitetan obrok.
Ova dva ekstrema – bacanja hrane i velikog broja siromašnih, čak gladnih – zvone na uzbunu da se namirnice ne bi smjele olako uništavati nego usmjeravati prema onima koji nemaju, piše 24sata.hr.
Statistika je poražavajuća – u kantama za smeće završi gotovo trećina sve hrane, čak 89 milijuna tona u EU naprosto propadne, a ekonomska šteta penje se na 143 milijuna eura. Iako javnost možda ima krivu percepciju da najviše zdravstveno ispravne hrane bacaju trgovački lanci, jer svatko primijeti nakrcane kontejnere iza dućana, najveći problem su zapravo kućanstva. Europska komisija procijenila je kako 53 posto odbačenih namirnica dolazi iz kućanstava.
Tako i u Hrvatskoj svake godine propadne 380.000 tona. Kako bi se problem premostio, mnoge zemlje razvile su sustav doniranja hrane. Hrvatska je tako prije dvije godine oslobodila trgovce plaćanja PDV-a na doniranu hranu.
Cijeli tekst možete pročitati na portalu 24sata.hr.
