U Haagu će danas biti izrečena prvostupanjska presuda Ratku Mladiću – osobi čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Na pravdu se čeka više od dva desetljeća, a optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. Tužiteljstvo je za njega zatražilo kaznu doživotnog zatvora.
Iako je “najpoznatiji” po zločinima koji se vežu za njegovo ime u BiH, Ratko Mladić je svoj krvavi pohod počeo u Hrvatskoj, kao zapovjednik Kninskog korpusa JNA.
Njegove postrojbe napadale su Šibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i Škabrnju, u kojoj je 18. studenoga 1991., istoga dana kada je pao Vukovar, ubijeno 43 civila i 15 vojnika.
Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, prekjučer je u Škabrnji obilježena 26. godišnjica tog masakra. Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, kazao je tim povodom za HTV da je “Ratko Mladić u Škabrnji ispekao zanat”. Haški sud, ali još niti hrvatsko pravosuđe, za to ga nisu optužili.
Tko je Ratko Mladić?
Haški optuženik Ratko Mladić rođen je 12. ožujka 1943. godine u selu Božinovići kod Kalinovika u BiH. Završio je vojno-industrijsku školu u Zemunu, Vojnu akademiju kopnene vojske i Komandno-štabnu akademiju u Beogradu. Nakon završene Vojne akademije 1965. ušao je u stalni sastav Jugoslavenske narodne armije (JNA). Časničku karijeru započeo je s činom potporučnika u Skoplju. Od 1989. do lipnja 1991. bio je načelnik Odjela za nastavu u Trećoj armijskoj oblasti u Skoplju, a nakon toga je postao pomoćnikom zapovjednika za pozadinu u Prištinskom korpusu.
Na početku rata na prostoru bivše Jugoslavije prebačen je u Knin, gdje je zapovijedao Kninskim korpusom. Odlukom krnjeg Predsjedništva SFRJ od 25. travnja 1992. raspoređen je za načelnika stožera Komande Druge armijske oblasti u Sarajevu. U svibnju 1992., kada se JNA povukla iz BiH, Mladić je imenovan zapovjednikom glavnog stožera štaba Vojske Republike Srpske (VRS). Na toj dužnosti bio je do prosinca 1996. godine.
Mladić je s vojskom 11. srpnja 1995. ušao u Srebrenicu, grad u istočnoj Bosni s većinskim muslimanskim stanovništvom, koji je bio pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem, koji je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i kojemu se sudi u Haagu, optužen je za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja osam tisuća muslimana i zbog 43-mjesečne opsade Sarajeva.
Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u studenome 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH, Mladić je u listopadu 1996. godine smijenjen s dužnosti zapovjednika VRS-a, a zatim i umirovljen po odluci tadašnje predsjednice RS-a Biljane Plavšić. Mladić je nakon toga nekoliko godina živio u Beogradu. Odlukom bivšeg predsjednika SR Jugoslavije, Vojislava Koštunice, od lipnja 2001. godine Mladić je uklonjen iz evidencije profesionalnih vojnika Vojske Jugoslavije, a u veljači 2002. razriješen je profesionalne vojne službe.
Mladić je oženjen i ima sina. Kći mu se ubila u 23. godini za vrijeme rata u BiH.
