Na mreži magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine nalazi se 109 lokacija koje su definirane po određenim kriterijima kao opasna mjesta, od čega 31 lokacija zadovoljava kriterij “crna točka”, navodi se u podacima Federalnoga ministarstva prometa i veza, piše Večernji list BiH.
Riječ je o podacima najnovije studije prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama u Federaciji BiH.
Prometne nesreće
Porazna je činjenica kako je broj “crnih točaka” znatno porastao u odnosu na studiju rađenu u razdoblju od 2007. do 2009. godine, kada su bile 22 na području cijele FBiH. Podsjetimo, studija je rađena na osnovi prometnih nesreća.
Naime, kako navode iz JP Ceste FBiH, konzultant je tijekom izrade studije prikupio podatke o 15.405 prometnih nesreća iz deset županija koje su se dogodile u tri godine (2013., 2014. i 2015.) na magistralnim cestama u Federaciji BiH. Od 15.405 prometnih nesreća u tri godine, 4259 ih je bilo s nastradalim osobama, a 232 s poginulim osobama.
– Za svaku prometnu nesreću, od 15.405, konzultant posjeduje podatke u bazi prometnih nesreća, odnosno elektronički dokument koji sadrži 13 pokazatelja koji se odnose na svaku prometnu nesreću, što čini oko 200.265 podataka koji su uvršteni u bazu o prometnim nesrećama i koji mogu poslužiti u daljnjem istraživanju na polju dubinske analize opasnih lokacija na magistralnoj mreži u Federaciji BiH – stoji u obrazloženju studije.
Opasne lokacije
Kada je riječ o samim lokacijama “crnih točaka”, u njih se, među ostalima, ubrajaju Potpolje kod Čitluka, križanje u Tasovčićima, izlaz iz Gnojnica, ulaz u Mostar, Ostrožac, ulaz u Konjic, Dobrič, izlaz iz Jajca, dio ceste Šuica – Kupres, blizina granice s Republikom Hrvatskom u Sovićima, Stup…
Velik broj “crnih točaka” nalazi se na području Busovače, Bugojna, Gornjeg Vakufa… Kada je riječ o saniranju tzv. crnih točaka, ono bi se trebalo financirati iz sredstava zaduženja Federacije BiH po ugovoru o financiranju s EIB-om. Efektivnost ovog kredita, prema informacijama iz JP Ceste FBiH, nije uvjetovana povećanjem naknada za ceste od nafte i naftnih prerađevina.
Projekti obuhvaćeni ugovorom o financiranju između BiH i EIB-a za projekt modernizacije cesta u FBiH bit će sufinancirani od Svjetske banke i ovo je prvi projekt Svjetske banke u prometnom sektoru od 2007. godine. Pregovori o kreditu između BiH i Svjetske banke obavljeni su 15. lipnja 2016. godine.
Upravni odbor Svjetske banke je 2. kolovoza 2016. odobrio IBRD-ov kredit u iznosu od 58 mil. € za program modernizacije u FBiH. Kreditni sporazum između BiH i IBRD-a je potpisan i očekuje se efektivnost kredita.
