Višemjesečne suše i vosoke temperature preteklih nekoliko mjeseci u BiH izazvale su brojne štete, ali i uvelike utjecale na vodostaje akumulacijskih jezera koji su drastično pali, piše Večernji list BiH.
Zastrašujući prizori
Zastrašujući prizori povučenih jezera otkrili su godinama čuvane tajne. Tako su nedavnim povlačenjem Bilećkog jezera izronile kuće, bunari i dvorišta sela koje je potopljeno 1968. da bi se izgradila hidroelektrana. Nekadašnji putovi, groblja, sela, sve stanovnike odjednom su vratili u prošlost. Stariji mještani sjećaju se i stanovnika potopljenog sela, od kojih su neki čekali i posljednji tren za evakuaciju. Ovo je već drugi put da ostaci kuća izrone nakon nekoliko desetljeća iz jezera u BiH.
Podsjetimo, u veljači su dva bh. bisera, kako ih mnogi nazivaju, Jablaničko i Ramsko jezero, imala najniži vodostaj otkako postoje pa su izronili ostaci sela Kopčići koje je potopljeno jednako kao i selo pokraj Bileće.
Jablaničko jezero u veljači u cijelosti je nestalo nakon što je Elektroprivreda BiH maksimalno iskoristila zalihe vode koje su tamo bile akumulirane kako bi proizvela što više električne energije tijekom hladnih dana siječnja, a takva odluka za sobom je ostavila dugoročne i katastrofalne ekološke posljedice, tvrde ekolozi.
U dolini Neretve, između mjesta Konjic i Jablanica u Hercegovini, koju obično prekriva jezerska voda duboka do 80 metara, od kraja siječnja vidljivo je samo muljevito tlo, a na nekim lokacijama ponovno se mogu opaziti nadgrobni spomenici potopljeni 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je nastalo akumulacijsko jezero kao dio projekta gradnje brana i hidroelektrana na Neretvi.
Povlačenjem jezera uništen je cjeloviti riblji fond, gotovo više od dva milijuna ribljih jedinki, uključujući pastrvu i šarana. Prema riječima mnogih, cijela situacija nazvana je jednom od najvećih ekoloških katastrofa koja se posljednjih godina dogodila u BiH, a što se odrazilo i na manji broj turista i posjetitelja.
Hoće li biti poskupljenja?
No, bh. građane posebno zanima hoće li povlačenje jezera dovesti do dodatnih poskupljenja električne energije, što smo i provjerili u EP HZ HB.
– Iako je hidrološka godina izuzetno loše, što negativno utječe na našu proizvodnju, Uprava je od početka godine poduzimala korake kada je u pitanju štednja u svim vidovima, osim u pogonskoj spremnosti. Napravili smo rezove, odnosno smanjenje troškova na svemu što ne ugrožava pogonsku spremnost i upravo zahvaljujući tome, nećemo podizati cijene električne energije, bez obzira što dodatne količine struje kupujemo na tržištu, kazala nam je u razgovoru Marija Buntić, glasnogovornica Elektroprivrede HZ HB. Za kraj nam je dodala da opskrba električne energije neće doći u pitanje.
