Tri i pol godine nakon što je USKOK podignuo optužnicu protiv Ante Jelavića, bivšeg predsjednika HDZ-a BiH, obustavljen je njegov kazneni progon, i to zbog apsolutne zastare.
USKOK ga je teretio za zlouporabu položaja i ovlasti, odnosno za ratno profiterstvo po Zakonu o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, Županijski sud u Splitu donio je rješenje o obustavi kaznenog progona protiv Jelavića, i to zbog apsolutne zastare, piše Slobodna Dalmacija.
Jelavića se konkretno teretilo da je 20. ožujka 1996. godine u Grudama, kao pomoćnik ministra obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne i osoba ovlaštena za odlučivanje o raspolaganju novcem koji je MORH Hrvatske doznačio Ministarstvu Republike Herceg-Bosne radi obrane hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH, omogućio Ivici Rajiću značajnu nepripadnu korist.
Rajić je nekadašnji zapovjednik Druge operativne grupe HVO-a za Kiseljak, Kreševo i Vareš, koji je bio osuđen u Haagu za ratni zločin u Stupnom Dolu na 12 godina zatvora, a po USKOK-ovoj optužnici Jelavić je bez ikakve pravne osnove donio odluku da se iz sredstava Ministarstva obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne isplati 739.083,41 kuna, i to tvrtki “Mepling” d.o.o., čime je Rajiću kupljen stan od 90 četvornih metara u Šimićevoj ulici u Splitu. USKOK je tvrdio da je za taj iznos oštećeno Ministarstvo obrane HRHB.
Zatvorena knjiga
Splitski Županijski sud utvrdio je, nakon pripremnog ročišta, da je nastupila zastara. Naime, djelo za koje se Jelavića teretilo počinjeno je 20. ožujka 1996. godine u Grudama. Tužiteljstvo u Mostaru je 5. listopada 2011. godine hrvatskim kolegama podnijelo zamolnicu za preuzimanje kaznenog gonjenja i suđenja okrivljenom Anti Jelaviću. Nakon preuzimanja, 26. travnja 2012. naloženo je provođenje istrage.
Prema obrazloženju suca Mlađana Prvana, dakle, “prva postupovna radnja radi progona počinitelja” donesena je 16 godina i mjesec dana nakon počinjenja djela. No, već šest godina prije te “prve postupovne radnje”, 20. ožujka 2006. godine, nastupila je relativna zastara progona (10 godina od počinjenja djela). Aposlutna zastara progona, pak, u Jelavićevu je slučaju nastupila 20 godina od počinjenja djela, odnosno 20. ožujka 2016. godine.
USKOK je pokušao “kačiti” Jelavića vežući se uz promjene Ustava iz 2010. godine koje se odnose na nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva, pretvorbe i privatizacije. No, obrazlaže sudac Prvan, ne postoji mogućnost kaznenog progona za ta djela nakon što su istekli zastarni rokovi.
U konkretnom slučaju tzv. relativna zastara nastupila je već 20. ožujka 2006., odnosno prije stupanja na snagu izmijenjenog Ustava RH, kao i prije donošenja Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, pretvorbe i privatizacije koji je stupio na snagu u lipnju 2011. godine.
