Naslovnica ZANIMLJIVOSTI Znate li koliko u BiH ima planinskih vrhova visokih preko 2.000 metara?

    Znate li koliko u BiH ima planinskih vrhova visokih preko 2.000 metara?

    Podijeli objavu

    Planinar Marko Stolić iz Banjaluke usponom na Kotu 2.107 na planini Volujak nedavno je završio “Challenge 2000+”, odnosno popeo se na svih 78 bh. vrhova nadmorske visine iznad 2.000 metara.

    O ovom uspjehu koji su do danas ostvarile još 83 osobe, najtežim izazovima tijekom istoga, najljepšim bh. planinama i planovima za budućnost, Stolić je govorio za “Nezavisne“.

    Stolić naglašava kako planinarenje nije natjecateljski sport i da je za njega smisao boravka u planini druženje u prirodi i uživanje u ljepotama.

    “Što se tiče samog ‘Challenga 2000+’, svakako da je fantastičan osjećaj popeti se na sve te vrhove, ali podjednako lijepo je prehodati sve te planine cijelom dužinom, upoznati svaki njihov ćošak i doživjeti ljepote koje se ne mogu dočarati fotografijama. Imajući u vidu da sam i planinarski vodič u Planinarskom udruženju ‘Abonos’, te da smo skoro svaki mjesec tri vikenda na planini i da je pored svih tih obaveza jako teško naći vremena za druge aktivnosti, meni je trebalo nešto više od dvije godine da završim ovaj pothvat”, rekao je Stolić.

    Kao najteži izazov na ovom pothvatu ističe planinu Prenj, na kojoj se nalazi 11 vrhova preko 2.000 metara. Svi vrhovi visoki preko 2.000 metara nadmorske visine raspoređeni su na 12 planina. To su Maglić, Prenj, Volujak, Zelengora, Lelija, Treskavica, Vran, Vranica, Cincar, Bjelašnica, Čvrsnica i Ljubišnja. Kaže da neki od tih vrhova zahtijevaju izuzetnu fizičku spremu. Na ideju da osvoji sve vrhove više od 2.000 metara u BiH došao je prilikom razgovora s prijateljem u planini. Stolić se ne može odlučiti samo za jednu kada je u pitanju najljepša planina u BiH.

    “Između ostalih, izdvojio bih Maglić, Prenj, Volujak i Zelengoru. S tih planina se pružaju i najljepši pogledi. U BiH postoje planine koje nemaju vrhove preko 2.000 metara, ali su podjednako lijepe i pružaju poglede kao navedene. Tu bih definitivno izdvojio Visočicu i njezin fantastični greben”, kazao je Stolić.

    Kao najveće bogatstvo bh. planina naglašava nestvarnu ljepotu i netaknutu prirodu na planinama do čijih vrhova se ne može doći motornim vozilima. Kaže da ih visina i reljef izdvajaju te da su po tome posebne i dominantne u odnosu na planine u drugim zemljama regije. Stolić se nije profesionalno bavio sportom, ali je sport konstantno prisutan u njegovom životu. Rekreativno igra nogomet i tenis, redovito trči i vozi bicikl. To mu pomaže da bude u dobroj kondiciji za planinarenje, kojim se aktivno bavi više od tri godine. Kao nešto što planinarenje izdvaja u odnosu na druge aktivnosti navodi zajednički duh sudionika, pozitivnu energiju i dobro raspoloženje.

    “Skoro nikada nećete sresti lošeg čovjeka u planini”, kazao je Stolić.

    Prema njegovim riječima, planinarenje u BiH je sve popularnije, a tome je doprinijela i pandemija virusa korona. Kaže da ulaganje u opremu za ove aktivnosti ovisi od samih sudionika i njihovih zanimanja. Smatra da nema smisla kupovati skupu opremu ukoliko se na planinu ide dva puta godišnje. Naveo je da je za početak najvažnije nabaviti dobre cipele, nakon čega ide sve ostalo. Kako se napreduje kao planinar, tako se i ulaganja povećavaju, kupuje se bolja oprema. Fizičku spremu također ističe kao vrlo bitnu.

    “Kondicija je jako bitna za planinarenje i jako je bitno ne precijeniti svoje mogućnosti. Nespreman planinar je potencijalna opasnost za sebe i cijelu grupu. Planinarenje u ljetnim i zimskim uvjetima se dosta razlikuje, od opreme, uvjeta pa do znanja i vještina. Za planinarenje u zimskim uvjetima potrebna je dosta bolja oprema i zahtijeva određeno znanje i vještine, kao i dosta bolju kondiciju”, pojašnjava Stolić.

    Kaže da mu je zanimanje planinarskog vodiča jako dinamično, a fizički i psihički vrlo zahtjevno. “Zahtijeva dosta odricanja i slobodnog vremena, ali vam ono također omogućava da dane provodite u prirodi, a noći spavajući pod zvijezdama. Svaki planinarski vodič treba posjedovati određena znanja i vještine kao što su orijentacija, meteorologija, topografija, prva pomoć i druge. Planinarski vodič treba biti autoritativan, komunikativan, inicijativan, brzo uočavati i rješavati sve probleme, održavati dobre odnose u grupi. Određeni pritisak je uvijek prisutan prilikom vođenja grupa. Velika je odgovornost voditi druge ljude u planinu”, zaključio je Stolić.

    Nezavisne novine

    Podijeli objavu