Naslovnica SVIJET Nakon što je EU po visokim cijenama napunila skladišta, pala cijena plina!

Nakon što je EU po visokim cijenama napunila skladišta, pala cijena plina!

Podijeli objavu

Nakon što je smanjen ruski uvoz plina, na koji se Europa dugo oslanjala, europski čelnici su požurili s nabavom prirodnog plina iz cijelog svijeta kako bi napunili skladišta.

Sada, zbog kombinacije neuobičajeno toplog vremena i uspješne trgovine, skladišta su gotovo sasvim puna, čak i prije nego što su mnogi građani uključili grijanje.

Zabilježen je i značajan pad cijena plina koje sada iznose manje od trećine nego za vrijeme ljetnog vrhunca. Sve u svemu, Europa sada ima više plina nego što može iskoristiti, piše Bloomberg.

Naravno, još je uvijek moguće riskantno razdoblje. Mnogo toga ovisi o vremenskim prilikama, a velika hladnoća bi mogla u kratkom vremenu ponukati Europu da posegne u svoje zalihe. Vlade se također boje dodatnih sabotaža energetskih postrojenja, što bi moglo utjecati na tržište. No, kako god okrenuli, situacija u Europi u listopadu je što se tiče plina mnogo bolja nego što su se političari mogli nadati.

Opskrba plinom iz Rusije polako se smanjuje od prošle godine. Protok na ključnom plinovodu Sjeverni tok je ovoga ljeta bio neko vrijeme obustavljen čak i prije eksplozija. Blagi vremenski uvjeti su za sada idealni za ograničenu potražnju, no europski čelnici se brinu da bi niže cijene plina, u odnosu na one ljetne, mogle s padom temperature potaknuti veću potrošnju.

“Očekuje se da će europska prezasićenost plinom trajati najmanje do prosinca. Mala je vjerojatnost da bi u studenom Europu moglo pogoditi duže hladno razdoblje”, rekao je Giacomo Masato, analitičar i meteorolog iz talijanske energetske kompanije Illumia.

Mada su cijene plina sada skoro najniže od lipnja, i dalje postoji tržišna opasnost. Naime, terminskim ugovorima za veljaču trguje se s premijom od 44% u odnosu na studeni, a viši su i troškovi za sljedeću zimu; što pokazuje da bi i dalje moglo biti problema s opskrbom. Sve to znači da je i dalje važna smanjena potreba za plinom, unatoč privlačnosti nižih cijena.

Konzultantska tvrtka Timera Energy navodi da je smanjena potražnja za plinom tijekom 2022., procijenjena na oko 7-9%, “uglavnom izazvana zatvaranjem velikih industrijskih potrošača”. Međutim, dodaje kompanija, to je manje od 15 posto od onoga na što je ciljala EU.

“Sposobnost Europe da upravlja paralelnom krizom energije i plina tijekom sljedeće dvije godine mnogo ovisi o njezinoj efikasnosti pri smanjenju potražnje. Kriza još nije gotova”, napisali su analitičari Timere.

Europa je uspjela napuniti svoja skladišta na 93.6%, a Njemačka na 97.5%. Iako to pruža određeno olakšanje, u Njemačkoj je ova zaliha dovoljna za samo dva mjeseca potražnje tijekom hladnog vremena, stoga EU i dalje treba nabavljati plin.

Europske države kupovale su tijekom ljeta puno plina kako bi napunile skladišta i osigurale pokrivanje zimske potražnje. Prema početnom cilju, razina plina u skladištima trebala je do 1. studenoga iznositi 80 posto, ali je taj cilj uvelike premašen.

No budući da LNG i dalje pristiže, potražnja za kapacitetima za uplinjavanje i dalje je velika. U Europi ih baš nema puno, djelomično i zato što se kontinent dugo oslanjao na plin koji je cjevovodima stizao iz Rusije. Brodovi zato stoje u redu pred terminalima za uplinjavanje. Njemačka i Nizozemska investirale su u nove kapacitete i očekuje se da će neki od njih početi s radom kroz nekoliko mjeseci.

Iako bi joj kupci u drugim dijelovima svijeta mogli preoteti dio tereta, Europa bi mogla imati i koristi od prekomjerne ponude LNG-a koji doslovno pluta pred njezinim obalama.

Dobro je što brodovi čekaju jer racionalno želite da vam plin bude na dohvat ruke, ako vam zatreba, objašnjavaju analitičari.

Problem je samo što su u igri ogromni iznosi. Neke su zemlje zbog grozničave potražnje za plinom već platile visoke iznose kako bi ga nabavile. Njemačka je tako na uvoz plina od siječnja do kolovoza utrošila 49.5 milijardi eura, citira BBC Reutersove izračune. U istom prošlogodišnjem razdoblju uvoz ju je stajao 17.1 milijardu eura.

Biznis.ba / Hina

Podijeli objavu