Naslovnica DRUŠTVO Ljudi odlaze: Napuštaju posao u državnoj službi i sele iz BiH

Ljudi odlaze: Napuštaju posao u državnoj službi i sele iz BiH

Podijeli objavu

“Sve nas manje ima tu, godinu po godinu”, kaže pjesma jednog popularnog, domaćeg pjevača, a s obzirom na razmjere iseljavanja s područja BiH, godina bi se mogla zamijeniti nekim kraćim vremenskim intervalom.

Unija za održivi povratak računa da je u proteklih 10-ak godina iz BiH otišlo oko pola milijuna stanovnika, piše Večernji list BiH.

Iz ove se zemlje ide uglavnom zbog nezadovoljstva. A uz one koji su bili nezadovoljni kod privatnika, sve je više onih koji napuštaju javni sektor.

Usisavanje radnika

Tako je “Avaz” objavio da je samo u prošloj godini 66 službenika napustilo Graničnu policiju BiH. Za sve aktivnosti oko državne granice nedostaje čak 468 službenika. Također, od 2019. do danas SIPA-u je napustilo 28 radnika, Tužiteljstvo BiH sedam, Sud BiH 9, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće 34 u četiri godine, a čelništvo VSTV-a ističe da nisu više u pitanju ekonomski razlozi nego ukupna situacija u BiH. Stalna nesigurnost u ovoj zemlji na mnogim poljima tjera ljude da traže neku novu državu za bolje sutra. Najčešća je opcija Njemačka.

Već od 1. kolovoza radnici će biti zaštićeniji na poslu i neće ih se moći tek tako prevariti, a od 1. listopada minimalna satnica raste na 12 eura. Doslovno se usisava radnike s Balkana, a Njemačka to odlično zna raditi. Cilj je čovjeka privući raznim beneficijama na početku i ono što je dr. sc. Tado Jurić rekao u jednom od svojih izlaganja, mladi se čovjek neće vratiti nakon što provede nekoliko godina u Njemačkoj, nauči jezik, djeca mu krenu u školu… A dok domaći odlaze, neki novi dolaze.

– Međunarodne migracije ne događaju se slučajno i nisu interesno neutralne, nego se proizvode i nisu slučajan društveni fenomen. Velika pokretanja stanovništva prema Europi i dalje su realna opasnost i to će tako ostati cijelo dvadeset i prvo stoljeće – kazao je Jurić. Iako se uvijek čini kako nema tko otići, rađaju se novi naraštaji koji, čim pravo zakorače u svijet, biraju odlazak vani. I Njemačka ih majstorski zna privući i sačuvati, isto kao što sada čini s izbjeglicama iz Ukrajine zbog kojih su ih neki otvoreno nazvali ratnim profiterima.

– Njemačka opet dobiva radnike koji su joj prijeko potrebni, a da nije u njihovo obrazovanje uložila ni jednog centa. Stvar je jednostavna: ljudi bježe od rata – hajdemo iskoristiti njihovu nesreću i ponuditi im bilo koji posao koji prihvate. I tu prije svega mislim na sektor njege gdje Njemačkoj nedostaje veliki broj radnika – kazao je znanstvenik i istraživač Vladimir Ivanović za DW. Podsjetio je na neke njemačke pogreške iz prošlosti kada se radi o migraciji.

– Zanimljivo je da je, ako pogledamo u prošlost, Njemačka naučila na vlastitim pogreškama poput one u devedesetim godinama kada je vratila gotovo sve izbjeglice iz Bosne i Hercegovine. Pritom se radilo o dobro integriranim i motiviranim ljudima – kazao je među ostalim. Danas su im bh. radnici među najučinkovitijima, a dali su im uvjete kakve u BiH mogu samo sanjati. Problem ove zemlje jest i to što nema jasnu strategiju koja će zadržati stanovništvo i riješiti im egzistencijalne probleme. Ili ako strategija i postoji, napisana crno na bijelo, problem je što se ne provodi u djelo. Na dnevnom je redu ovdje zveckanje oružjem, političko mrcvarenje i druge teme, a ekonomija i demografska obnova očito su sporedne.

Inflacijska kriza

Demograf Marin Strmota nedavno je govorio o Hrvatskoj, a situacija se može preslikati i na BiH, barem u jednom dijelu jer stojimo još gore od susjedstva.

– Osobito je problematično što ne znamo koliko će dugo trajati inflacijska kriza, a ako potraje, opet možemo očekivati novi val iseljavanja. U usporedbi s drugim zemljama, mi u krizi ubrzanije gubimo kupovnu moć jer su nam veći izdaci za hranu, odnosno zauzimaju nam veći udio u plaći. Nama je rast inflacije veći udarac na životni standard i zbog poskupljenja hrane te energenata, nego primjerice u jednoj Njemačkoj. Rast inflacije više udara na zemlje slabije dohodovne moći, a to su zemlje zapadnog Balkana pa, nastavi li se takav trend i recesija, nažalost, možemo još očekivati iseljavanja dok god ima tko iseliti – kazao je, među ostalim, Strmota u analizi primjenjivoj i na BiH. Konobari, kuhari, sobarice… odlaze u zemlje EU-a, ne zaostaju u odlascima ni zanatlije, vozači i druga visokokvalificirana radna snaga, a ističe se IT sektor. Mersiha Ferhatović Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, ovih je dana govorila o iseljavanju te, osim visine primanja, sve je više drugih razloga odljeva radne snage iz zemlje.

– Rekla bih da i nedostatak perspektive i politička nestabilnost tjeraju radnike izvan granica ove zemlje, pa čak i ove regije – kazala je.

Iako u posljednje vrijeme ima i useljavanja u BiH, radi se uglavnom o onima koji se u ranijim zemljama nisu željeli pridržavati protupandemijskih mjera, a iza sebe imaju određen kapital koji će im pomoći da krenu ispočetka.

Večernji List

Podijeli objavu