Naslovnica KULTURA Na Proljeću i Hrvatska vokalna lirika: Od Zajca do Gotovca

Na Proljeću i Hrvatska vokalna lirika: Od Zajca do Gotovca

Podijeli objavu

Nakon otvaranja 24. Dana Matice hrvatske – Mostarskog proljeća 2022. s likovnim djelima, u petak 29. travnja slijedi događaj namijenjen ponajprije ljubiteljima glazbe.

U Galeriji kraljice Katarine Kosače s početkom u 20 sati bit će priređen koncert HRVATSKA VOKALNA LIRIKA, a nastupa sopranistica Vedrana Šimić uz klavirsku pratnju Milana Lucića.

Na programu su djela Ivana pl. Zajca Noć je tiha (tekst: Josip Eugen Tomić), Blagoja Berse Seh duš dan (tekst: Vladimir Nazor), Josipa Hatzea Majka (tekst: Hugo Badalić) i Lađa u noći (tekst: Rikard Katalinić-Jeretov), Ivana Matetića-Ronjgova Moja zemlja (tekst: Drago Gervais), Krste Odaka Mura voda teče (tekst: Vinko Kos), Krešimira Baranovića Crn bel (tekst: Fran Galović), Jakova Gotovca Pjesme čeznuća op. 21 (tekst: narodne), Mornareva ljuba, Žalba na zemlju i S dragim u svijet.

Također, bit će izvedeni i Roža (tekst: Dragutin Domjanić) te Klinčeci čerleni (tekst: narodna, Zagorje) Ive Lhotke-Kalinskog, Prkosna balada (tekst: nepoznat) Emila Cossetta, Bol je moja (tekst: Katarina Zrinski) Igora Kuljerića, Tužna muha (tekst: Grigorije Vitez) Josipa Magdića te Mir op. 28 (tekst: August Harambašić) Darija Vučića.

Sponzor večeri je JP Elektroprivreda HZ HB.

O glazbenim umjetnicima:

Vedrana Šimić, sopran (1979., Tuzla, BiH). Studij solo pjevanja započela je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, u klasi prof. Paše Gackić, a diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Mire Zidarić-Orešković. Usavršavala se kod talijanskog vokalnog pedagoga Paola De Napolija i kod prof. Dunje Vejzović. Debitirala je 23. travnja 2004. u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i od tada do danas bilježi oko 90 gostovanja u toj opernoj kući. Nastupala je na scenama zagrebačke, riječke, splitske i sarajevske Opere u dvadesetak glavnih I naslovnih uloga. Na praizvedbi prve crnogorske opere „Balkanska carica“ Dionisija San Giorgio De Sarna godine 2008. (Cetinje, Crna Gora), pjevala je naslovnu ulogu. Nastupala je i koncertno sa Zagrebačkom, Sarajevskom i Beogradskom filharmonijom, te Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Simfonijskim orkestrom Crne Gore, Simfonijskim orkestrom Opere i Baleta u Tirani, Orquestra Sinfônica do Teatro Nacional Cláudio Santoro (Brazil) i Orquestra Sinfônica do Paraná (Brazil) sa dirigentima kao što su N. Bareza, P. Dešpalj, I. Lipanović, M. Homen, L. Voltolini, A. Allemandi, Z. Juranić, K. Arp, N. Matošević, M. Sinkevich, T. Bilić, U. Lajovic, R. Homen, Č. M. Dušek, J. Marić, V. Kranjčević, A. Shatsky, A. Kojić, A. Kalajdžić, I. Repušić, J. Šego, T. Fačini, S. Dešpalj, D. Vučić, I. Vlajnić, D. Crescenzi, C. Cohen, M. Zumalave, V. Matvejeff, M. Helmrath, G. Marcianò, S. Scappucci, M. Arakaki. Na III. i IV. Festival de Ópera de Brasília u Brazilu, nastupala je na dva gala koncerta Verdi/Wagner, tri izvedbe Tosce (Giacomo Puccini) u naslovnoj ulozi, zatim dva gala Richard Strauss koncerta kao Saloma. Kao solistica nastupala je i na gostovanju Sarajevske filharmonije u Beču (Goldensaal Musikverein) i Donaubühne Tulln, National Concert Hall Dublin (recital), Operi u Tirani, Riječkim ljetnim noćima (recital), Festival Opatija, Makarskom kulturnom ljetu, Mostarskom proljeću, Sarajevskoj zimi, VaCLaf-u etc. Za arhivu HRT-a snimila je 15 solo pjesama hrvatskih skladatelja Ivane Lang, Ferde Livadića i Milana Prebande, uz pratnju klavira i gudačkog orkestra. U ediciji hrvatski skladatelji HKD Napredak, podružnica Zagreb izdan je 2006. i CD sa solo pjesmama Milana Prebande. Za ulogu Madame Lidoine u operi „Razgovori Karmelićanki“, F. Poulenca bila je nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta 2007., u kategoriji za iznimno umjetničko ostvarenje do 30 godina. Dva puta je dobitnica je Nagrade „Štefanija Lenković“ HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, za najbolje ostvarenu žensku ulogu u opernom programu Kazališta za uloge Adriana Lecouvreur u predstavi „Adriana Lecouvreur“ F. Cilee, Manon Lescaut u predstavi „Manon Lescaut“ G. Puccinija I Donna Leonora u predstavi „Moć sudbine“ G. Verdija. Dobitnica je i Nagrade Hrvatskog glumišta (NHG) za najbolje umjetničko ostvarenje u operi, za ulogu Adriane Lecouvreur u operi „Adriana Lecouvreur“ F. Cilee. Od 2009. – 2018. imala je Status samostalnog umjetnika od Ministarstva culture Republike Hrvatske. Članica je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Izvanredna je profesorica na Univerzitetu u Sarajevu – Muzička akademija i šefica Odsjeka za solo pjevanje.

Milan Lucić, klavir (1985., Zenica, BiH). Diplomirao je 2007., a zatim I magistrirao 2011., na Odsjeku za klavir na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, u klasi red. prof. Svetlane Chlaidze. Treći ciklus studija na Muzičkoj akademiji Univerziteta Sarajevu završava 2015., čime stječe zvanje doktora glazbenih umjetnosti iz područja klavira. Trenutno je zaposlen kao viši umjetnički suradnik na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. Usavršavao se na majstorskim tečajevima kod eminentnih pijanista i pedagoga poput: J. Novotnyja, L. Pogorelića, G. Vidovića, E. Tawaststjerna, R. Gediga, D. Merleta. Sudjelovao je na tečaju komorne glazbe kod prof. Johannesa i Edoarda Kutrowatza (Baden, Austrija). Dobitnik je nagradne stipendije Fondacije Karim Zaimović (2006.) stečene na osnovi uspjeha na studiju i doprinosa kulturnom stvaralaštvu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, kao i stipendije za prestižni mastertečaj na L’Academie musicale de Villecroze, Francuska, koji se održava jednom godišnje za 10 pijanista iz cijeloga svijeta. Dobitnik je nagrade „Zlatna značka“ Univerziteta u Sarajevu, koja se dodjeljuje najboljem studentu Univerziteta, kao i više nagrada na natjecanjima od kojih je najznačajnija Specijalna nagrada na Federalnom natjecanju u Livnu, BiH (2006.), kao i 3. nagrada na internacionalnom natjecanju Val Tidone u Italiji (2007.). Koncertirao je na festivalima „Sarajevska zima“, „Baščaršijske noći“, „Dani Kantona Sarajevo“, „Majske muzičke svečanosti“, a nastupao je kao solist i sa Sarajevskom filharmonijom (2008.) Do sada je održao niz zapaženih koncerata u BiH i inozemstvu (Hrvatska, Srbija, Austrija, Italija, Njemačka, Francuska).

Podijeli objavu