Naslovnica ZANIMLJIVOSTI Trtla – jedina broćanska planina

    Trtla – jedina broćanska planina

    Podijeli objavu

    Trtla, Trtla planina ili Trtle visoka je 690 metara. Široka je 4 do 7 kilometara, a duga 15 do 17 kilometara. Pruža se dinarskim smjerom, od Turčinovića na sjeverozapadu do Podgorja i Sretnica na jugoistoku.

    Sa sjevera, uz Trtlu se po cijeloj dužini pružilo Mostarsko blato, s južne strane je broćanska visoravan (visoravan Brotnjo) s broćanskim vinogorjem. Samu Trtlu lokalni ljudi ponekad nazivaju jedinom broćanskom planinom.

    Ova niska planina je šumovita i teško prohodna. Lokalci tvrde da je neprohodnija čak i od daleko većih planina Čvrsnice, Čabulje, Veleži i dr.

    Veći dio viših dijelova planine obrastao je vegetacijom, dok se duž njezina podnožja nižu naselja: Turčinovići, Buhovo, Uzarići, Jare, Biograci i Ljuti Dolac u širokobriješkoj, Podgorje i Sretnice u mostarskoj, te Gornja Blatnica, Gornji Ograđenik, Donja Blatnica i Čalići u čitlučkoj općini.

    Sva sela oko Trtla nekada su u ovoj planini napasala stoku. Pri vrhu planine, koji je otprilike na razmeđi naselja u podnožju (Buhovo, Uzarići i Turčinovići), sastajali su se i pastiri, rađale se ljubavi, ali je ponekad dolazilo i do svađa među pastirima, koje su se često završavale obračunom kamenica između pastira iz Buhova i Turčinovića, a znali su nekad onima drugima zapaliti lišnjake (lješnjake), porušiti duvare (zidana ograda ili zaklon) ili rastjerati ovce. Mnogi su na njoj imali staje, koje su danas napuštene ili se postepeno pretvaraju vikendice. Na planini se ranije sjeklo drvo za ogrjev i obrađivala polja – sijao se ječam, a u vrtlima sadio krumpir, čuvena poluranjka, kraljica krumpira. I ta su polja danas napuštena i zarasla.

    Foto: Miroslav Matijević

    Na planini ima dosta divljih svinja, no one nisu autohtone, već su ih 1978. godine naselili lovci, a one su se kasnije razmnožile. Pored njih, na planini ima dosta jazavaca, lisica, kunica, lasica, pa i orlova.

    Dinarsko gorje

    Podijeli objavu