Naslovnica DRUŠTVO Iseljavanje će još dugo biti naša realnost

Iseljavanje će još dugo biti naša realnost

Podijeli objavu
Foto: Super radio München

Vladina mjera za poticanje povratka neće preokrenuti trendove jer ne adresira pravi problem, a to su teži uvjeti života u Hrvatskoj, nego u većini drugih članica EU.

Dugo je trebalo Vladi Andreja Plenkovića da se uhvati u koštac s demografskom havarijom kroz koju prolazi Hrvatska. Otkako smo pristupili EU i otkako su nam se otvorila tržišta rada drugih članica, bolje sutra u njima odlučilo je potražiti okvirno između 200.000 i 300.000 hrvatskih državljana.

Okvirno, zato što preciznih podataka nema. Velik broj novih iseljenika, naime, ne odjavljuje se sa starih adresa u Hrvatskoj, barem dok ne vidi kako će se snaći u novoj sredini. Osim toga, među novim hrvatskim pečalbarima puno je i Hrvata iz BiH koji, kao nositelji hrvatskih putovnica, uživaju ista prava kao i ostali građani EU na jedinstvenom europskom tržištu rada, prenosi Super radio München.

Plenkovićeva Vlada poslušala je dio preporuka demografa

Plenkovićeva Vlada sada nastoji okrenuti trendove i potaknuti povratak barem dijela novih iseljenika u Hrvatsku. To je na tragu preporuka dijela demografa koji Banskim dvorima već godinama objašnjavaju da bi se trebali fokusirati na poticanje povratka najnovije hrvatske emigracije, one koja se posljednjih godina regrutirala iz vojske nezadovoljnih, nezaposlenih, prezaduženih i ovršenih i kojima je život u Hrvatskoj postao neizdrživ.

Taj dio preporuka demografa u Plenkovićevu su kabinetu, očito, dobro shvatili pa je Vlada na sjednici u četvrtak, nakon pompozne najave u medijima, donijela zaključak kojim je novu mjeru “Biram Hrvatsku” ugradila u postojeće mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno u mjere samozapošljavanja. Projekt samozapošljavanja dosad je davao dobre rezultate, jedan je od glavnih okidača smanjenja nezaposlenosti, pa u Banskim dvorima sada preko njega nastoje utjecati i na demografska kretanja.

Vladini ‘bonusi’ povratnicima teško da će biti dovoljni za masovniji povratak

Stoga se najveći iznos državnih potpora za samozapošljavanje od sljedeće godine povećavaju sa 130.000 na 150.000 kuna. Hrvatski državljanin koji je u protekle dvije godine barem jednu godinu radio u nekoj od zemalja EU ili EFTA-e, povratkom u Hrvatsku dobit će i “bonus” od 50.000 kuna, što znači da je država njegov povratak spremna poduprijeti s najviše 200.000 kuna.

Sličnu, ali nešto manje izdašnu mjeru, Vlada je skrojila i za one u Hrvatskoj koji svoj život i rad odluče preseliti u područja poput Dalmatinske zagore, Like, Gorskog kotara, Korduna, Banovine ili Slavonije. Riječ je o područjima koje je ‘bijela kuga’ opustošila. Odluku onog tko odluči pokrenuti posao na tim područjima i preseliti se u njih, država će, pored maksimalnih 150.000 kuna, koliko mogu dobiti za pokretanje posla, nagraditi s dodatnih 25.000 kuna. Kada se sve zbroji, u njihovu će slučaju najveći iznos državne potpore iznositi 175.000 kuna.

Zaključak Vlade od četvrtka mora još potvrditi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), što će, nema sumnje, ekspresno i napraviti. Nove bi se mjere tako trebale početi primjenjivati od početka sljedeće godine. Otvoreno je pitanje samo u kojoj će mjeri biti uspješne?

Vladina nagrada za povratak privući će samo one koji su se ionako odlučili vratiti

Prema dosad dostupnim reakcijama, Vlada ne bi trebala očekivati neke velike i spektakularne rezultate od svojih novih mjera. Dio ljudi nesumnjivo će se vratiti, ali oni bi se vratili i bez mjera jer se jednostavno u novoj sredini nisu snašli ili zato što su ostvarili ciljeve zbog kojih su prije koju godinu iselili. Sada će im taj povratak vlast i nagraditi. Nagrada nije velika, ali ako ste već donijeli odluku o povratku, bolje išta nego ništa.

Drugo, iznos koji Vlada nudi novim povratnicima nije velik. Nagrada od 50.000 kuna možda izgleda velike iz hrvatske perspektive, ali za razinu primanja u Njemačkoj ili Irskoj to nije velik novac. U svakom slučaju, nedovoljan je da bi bio jezičac na vagi kod onih koji još važu trebaju li se vratiti ili ne, budući da u zemlji u kojoj sada žive taj iznos predstavlja dvije do tri prosječne mjesečne plaće, kako gdje.

Razlozi odlaska iz Hrvatske nisu samo novčani

Treće, a možda i najvažnije, u Vladi, čini se, ne čitaju što novi hrvatski iseljenici u rijetkim istraživanjima, ali zato čestim istupima na društvenim mrežama, pišu o razlozima zbog kojih su spakirali stvari, prodali imovinu i sjeli u prvi avion ili autobus koji ih je odveo u novi svijet. Razlozi nisu samo novčani. Štoviše, nije mali broj onih koji nisu ni otišli primarno zbog novca, nego zbog društvenih odnosa u koje se nisu mogli, željeli ili znali uklopiti.

Velik broj novih hrvatskih emigranata kao razloge odlaska iz Hrvatske navodi neuređenost države i društva, zapošljavanje i napredovanje na poslu preko veze ili uz pomoć stranačke iskaznice, sveprisutnu negativnu selekciju, mobing i korupciju. Sve su to razlozi o kojima se u Hrvatskoj malo piše, ali čije posljedice ogroman broj ljudi osjeća na vlastitoj koži i koristi društvene mreže kao ispušni ventil.

Ljudi su jednostavno nezadovoljni zbog pravila igre u društvu koje funkcionira po zastarjelim načelima, umjesto na način na koji bi trebalo funkcionirati društvo 21. stoljeća. Zato bolju budućnost i traže vani.

Vlada ne želi vidjeti prave probleme

No, tim se problemima Vlada ne bavi. Mjeru koju je sada skrojila donijela je u izostanku jasne i suvisle demografske i ekonomske politike, u uvjetima kada se iseljavanje, nakon korona recesije, ubrzava. Problem je što se takvim ad hoc mjerama ne mogu se riješiti demografski problemi. Oni, uostalom, nisu ni nastali preko noći, pa se ni ne rješavaju brzopotezno. A ponajmanje s povezom preko očiju.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da je najbolji lijek za demografski slom preokret ekonomskih trendova i uređena država i društvo. Velika ponuda poslova, više plaće, sigurnost, predvidljivost i bolja zaštita slabijih u društvenim odnosima te puno funkcioniranje pravne države samo su neke od pretpostavki za zaustavljanje odljeva mozgova.

I dalje će mnogi radije birati odlazak, nego ostanak
Hrvatska, nažalost, to ne nudi. Barem ne na način na koji nudi većina ostalih članica EU kluba.
Zato će se, kako sada stvari stoje, mnogi i dalje radije odlučivati za emigraciju, nego za imigraciju. Ne zato što ne vole ili “ne biraju” Hrvatsku, nego zato što njima i njihovoj djeci ona nudi puno manje od ostalih u prestižnom klubu.

Super radio München

Podijeli objavu