Naslovnica KORONAVIRUS Odobreno novo cjepivo protiv Covida koje je drugačije od dosadašnjih?

Odobreno novo cjepivo protiv Covida koje je drugačije od dosadašnjih?

Podijeli objavu

Europska agencija za lijekove (EMA) jučer je dala zeleno svjetlo za odobrenje novog cjepiva protiv koronavirusa – Novavaxa.

Nakon što Europska komisija da službeno odobrenje, Novavax će biti peto cjepivo protiv covida-19 koje će biti odobreno za uporabu u Europskoj uniji.

Europska unija je već potpisala ugovor o kupnji do 200 milijuna doza tog cjepiva.

I Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prošloga je tjedna ovome cjepivu, koje proizvode američka tvrtka Novavax i indijski Institut Serum, dala odobrenje za hitnu uporabu.

Različito je od svih dosad odobrenih cjepiva u EU

Ono što je posebno zanimljivo je da se radi o cjepivu koje je različito od svih dosad odobrenih cjepiva. Naime, ne radi se ni o vektorskom cjepivu (kao što je primjerice AstraZenecino) ni o cjepivu koje se temelji na mRNA tehnologiji (kao što su Pfizerovo i Modernino), nego o tzv. proteinskom cjepivu.

Novavaxovo proteinsko cjepivo pokazalo je učinkovitost od 90.4 posto na kliničkim istraživanjima koja su se provodila na oko 30 tisuća ispitanika u SAD-u i Meksiku, piše Deutsche Welle.

U čemu je razlika u odnosu na dosadašnja cjepiva?

Novavax koristi sličnu tehnologiju kao cjepiva za hepatitis B i hripavac, koja se ne moraju skladištiti na izrazito niskim temperaturama. To bi mu moglo dati logističku prednost, osobito u regijama s manje razvijenom infrastrukturom.

Proteinska cjepivo ciljaju protein S, koji koronavirusu služi da se veže za stanice i uđe u njih. Kada uđe u stanice, virus se replicira i širi po organizmu.

Infekcija potiče obrambeni sustav organizma da razvija protutijela koja će blokirati virus. Cjepivo na temelju proteina S potaknut će odgovor obrambenog sustava a da pritom neće uzrokovati infekciju budući da sadrži samo protein S, a ne i cijeli virus.

Znanstvenici u laboratoriju izdvajaju dio virusnog genskog koda koji služi za proizvodnju proteina S. Taj dio koda ubacuju u tzv. plazmid (grafika dolje), malu kružnu molekulu DNA kakvu uobičajeno imaju bakterije kao poseban dodatak osnovnoj DNA. Bakterije, čak i ako pripadaju sasvim različitim vrstama, preko takvih plazmida mogu međusobno izmjenjivati određena korisna svojstva, kao što je primjerice rezistencija na antibiotike.

Plazmid s umetkom koda za protein S naziva se rekombinantnom DNA jer kombinira različite segmente DNA. Plazmid će segment zadužen za kodiranje proteina S transportirati u bakulovirus, koji u prirodi inficira kukce i nije opasan za ljude.

Kako su znanstvenici došli do proteinskog cjepiva?

Znanstvenici su u laboratoriju pripremili stanice koje će postati minijaturne tvornice proteina S. Bakulovirus ulazi u njih i počinje replicirati tako da će nastati mnoge identične kopije proteina S. Znanstvenici su konačno izdvojili protein S iz mješavine, pročistili ga, prikupili ga u velikim količinama i konačno ga ubacili u cjepivo. Takvo cjepivo proizvodi se s adjuvansom, odnosno pojačivačem koji potiče jači imunosni odgovor organizma.

Kad se cjepivo ubrizga u tijelo, imunološki sustav detektira protein šiljak, koji potiče stvaranje protutijela koja ga mogu identificirati i vezati se za njega.

Imunološki sustav reagira na cjepivo i pamti protein S, pa će tijelo, kad se susretne s cijelim virusom SARS-CoV-2, početi stvarati nova protutijela za suzbijanje virusa. Ova vrsta pamćenja omogućuje da se cjepivom stvori dugotrajnija zaštita od bolesti.

Index.hr

Podijeli objavu