Naslovnica ZANIMLJIVOSTI U Zagrebu predstavljena Carska vina Grge Vasilja

    U Zagrebu predstavljena Carska vina Grge Vasilja

    Podijeli objavu

    Slavna hercegovačka vina stigla su i u Zagreb, u samo središte metropole. Kako su krenula vinska događanja, tako je i Vjeko Madunić organizirao svoju vinsku tribinu “Vrijeme je za”; ovoga ponedjeljka navečer ponovno u dvorani HKD-a Napredak u Bogovićevoj ulici.

    Predstavljeno je sedam vina poznate vinarije iz Međugorja Grge Vasilja. Nose dičnu titulu Carska vina – jer su se nekada točila na dvorovima. A u toj je obitelji tradicija vinarstva dulja od 170 godina! a ponovno je osnažena prije šest godina.

    Vina je odlično i nadahnuto predstavljao naš poznati sommelier Tomo Jakopović, a publika (većinom novinari i vinski znalci) odmah ih je mogla i kušati. U ime podruma nastupio je Grgin sin Andrija Vasilj. Dominirale su glasovite sorte tog područja žilavka (bijelo) i blatina (crveno), ali su predstavljene i kupaže. Osobno, najsnažniji su mi dojam ostavile žilavke, a najkraći opis: cvjetno-voćne arome.

    No pođimo redom: prva je bila Žilavka Premium Edition iz 2020. (za koju ističu da je ponos podruma. Slijedila je Sophia Special Edition, vrhunski cuvee nastao sljubljivanjem žilavke i sivog pinota (po 50 posto). Treća je bila žilavka Gregorius, označena kao izvanserijsko vino, pomna selekcija s njihovih istaknutih mikrolokaliteta Međugorje i Vionica. Vrhunac je naših vinograda i podruma, kažu, i “možemo je ponuditi samo u ograničenim količinama”.

    Sad su na red došla obojena vina: prva Nika Rose, Special Edition, od caberneta sauvignona. Onda Blatina, Premium Edition iz 2018., vrhunskog razreda, odležavana u hrastovim bačvama; kažu “naše tipično vino Premium klase”. Šesta je bila Jeanne Cabernet Sauvignon iz 2017., francuski “prijevod” njihove kćeri Ive (i neka druga vina ponijela su imena mladih im naraštaja). I na kraju David iz 2018., vrhunski cuvee nastao sljubljivanjem po 50 posto blatine i cabernet sauvignona, odležao 18 mjeseci u bačvicama od američkog i slavonskog hrasta.

    I na kraju valja reći da je pred svim tim vinima (ako se ne potroše) još podosta godina mogućeg dozrijevanja.

    Tekst: Vitomir Andrić
    Foto: Marko Čolić

    Podijeli objavu