Naslovnica POLJOPRIVREDA Osvrt na sušnu 2021. sezonu i trendove koji mogu imati utjecaja na...

Osvrt na sušnu 2021. sezonu i trendove koji mogu imati utjecaja na razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hercegovini

Podijeli objavu

Na kraju vinogradarske sezone 2021., pred sami početak berbe grožđa osvrnut ću se na tri teme po kojima će se i ova godina pamtiti, a to su: globalno zatopljenje, globalno zagađenje i Covid-19 pandemija. Sve navedeno spomenut ću u kontekstu utjecaja na poljoprivredu, a posebno na vinogradarstvo i vinarstvo kao najznačajniju poljoprivrednu djelatnost u Hercegovini.

Klimatske nepogode i ekstremi koje nas prate zadnjih desetak godina su sigurno jedan od razloga zašto su se ponovo nametnule teme o „Globalnom zatopljenju“ i „Globalnom onečišćenju“. Osim emisije štetnih stakleničkih plinova iz teške industrije i vozila na fosilna goriva, sve češće se spominje intenzivna poljoprivreda koja doprinosi onečišćenju okoliša s posebnim naglaskom na kemijska sredstva za zaštitu bilja i umjetna gnojiva. Ove godine na nivou Europske Unije donesene su smjernice u novom zelenom projektu „Green Deal“ koje imaju za cilj smanjiti emisiju štetnih plinova za više od 50% do 2030., a do 2050. izbaciti iz prometa vozila na fosilna goriva čime bi Europa postala klimatski neutralan kontinent kad je u pitanju emisija štetnih plinova. Jedan dio tog zelenog plana bit će i projekt pod nazivom „Farm2Fork“ ili u prijevodu „od farme do vilice“ koji ima za cilj do 2030. godine smanjiti primjenu pesticida za 50%, mineralnih gnojiva za 25% i podići udio organske proizvodnje na 25%.

Bosna i Hercegovina nije dio Europske unije, ali je sastavni dio Europe tako da će se dio ovih aktivnosti odraziti i na nas što se već sada osjeća kroz zabrane i ograničenja nekih pesticida koji su bili standard u zaštiti od bolesti i štetočina. Za primjer možemo spomenuti ovogodišnju zabranu aktivne tvari mankozeb koja se koristi za suzbijanje plamenjače i nalazi se u više od 20 fungicida, većinom korišteni za zaštitu vinograda. Sa tržišta su zadnje tri godine nestali brojni insekticidi i čitave grupe insekticida poput neonikotenoida i organofosfata. Već sada se osjećaju problemi nedostatka tih djelatnih tvari, a s druge strane svjedoci smo da se unatoč zabrani još uvijek nalaze u reziduama uvozne robe (voća i povrća). Iako se sve više upire prstom u poljoprivrednu djelatnost kao zagađivača, nitko ne spominje da je intenzivna poljoprivreda osigurala dovoljno jeftine i raznovrsne hrane, a da će nove zelene inicijative značajno utjecati na smanjenje prinosa, napuštanje poljoprivrede i enormni rast cijena. Isto tako nitko ne govori da je glavni problem zagađenja okoliša hedonistički način života u bogatim zemljama EU. Ako gledamo na problem zagađenja lokalno, Hercegovina ima veoma mali utjecaj na globalno i lokalno zagađenje, mada realno ima prostora da se mnoge stvari dovedu u još bolji red. Teško je vjerovati da će jedan ovakav zeleni projekt uspjeti zaživjeti u ekonomiji kakvu mi imamo.

Nadalje, radi priče o oglobalnom zatopljenju cilj ovog članka je bio da napravimo analizu klimatskih parametara u ovoj vinogradarskoj sezoni i da je usporedimo sa dvije prethodne. U vrijeme pisanja ovog članka (konac kolovoza 2021.god.) možemo slobodno i bez podataka s meteo postaja ovu godinu proglasiti iznimno suhom i toplom, posebno od sredine proljeća do konca kolovoza. Moglo bi se reći da je jedna od sušnijih vegetacija u ovom stoljeću. Prema iskustvu i priči starijih vinogradara ovakva sušna godina se dešava jednom u desetljeću. Na sreću, kad smo već mislili da će proizvodnja grožđa biti prepolovljena, koncem kolovoza došle su nam kiše koje su popravile situaciju barem u vinogradima posađenim u zemlji. Proizvodnja u kršu (kamenu) bez navodnjavanja pretrpjela je štete, a tamo gdje je navodnjavanje provedeno redovito, bilo je zasigurno velika stavka u proizvodnji. Jedina korist ovogodišnje suše je ušteda na zaštiti od bolesti, primarno plamenjače.

Za ovaj članak je napravljenaanaliza zadnje tri sezone 2019.-2021. na tri lokaliteta u Hercegovini (meteo postaje: Međugorje, Žitomislići i Ravno). Na temelju podataka mogu se izvući neki zaključci koji bi išli u prilog trendu globalnog zatopljena, ali prekratak je to period da bi sa sigurnošću to i potvrdili.

Graf Br. 1: Količina oborina na tri lokaliteta Žitomislići, Međugorje i Ravno u periodu vegetacije od početka svibnja do konca kolovoza 2019.-2021. (tri zadnje godine).

Na grafu se jasno vidi da je količina oborina u periodu svibanj-kolovoz 2021. god. bila dva puta manja u usporedbi s 2020., a trostruko manja od 2019. godine. Najveće oscilacije su bile u svibnju2021. koji je bio sušniji od višegodišnjeg prosjeka (40-80 lit kiše zavisno od lokaliteta).Ovo je jedan od razloga zašto nije bilo ozbiljnijih problema s plamenjačom. Tijekom srpnjana ove tri meteopostaje zabilježenoje od 10 do 20 lit kiše. Suša se nastavila i kroz kolovoz sve do treće dekade kada smo imali u nekoliko navrata kišu (30 – 35 lit) i na sreću ove godine nismo zabilježili značajnije štete od tuče i poplave. Mladi vinogradi i vinogradi u kršu bez navodnjavanja su najviše osjetili sušu u ovoj sezoni.

Graf Br. 2:Prosječne maksimalne dnevne temperature na tri lokaliteta Žitomislići, Međugorje i Ravno u periodu vegetacije od početka svibnja do konca kolovoza 2019.-2021. (tri zadnje godine).

Prosječne maksimalne temperature zraka u periodu svibanj – kolovoz bile su značajno više u 2021. godini na sve tri lokacije. Posebno je ovo bilo izraženo na meteo postaji Međugorje, gdje imamo razliku gotovo 4o C u odnosu na 2019. godinu i 2o C u odnosu na 2020. godinu. Tijekom ljeta 2021. na meteo postaji Međugorje imali smo 42 dana s maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 35o C, a 8. kolovoza zabilježena je najviša temperatura 41o C. U takvim uvjetima, bez vlage u tlu, poljoprivredne kulture ulaze u stanje toplinskog stresa koji značajno utječe na sve fiziološke procese u biljci. Ovo se posebno moglo prepoznati u vinogradima na kršu bez navodnjavanja, ali i na plićim tlima u polju. U ovakvim ekstremno suhim i toplim godinama izražena je pojava naglog sušenja trsova koji imaju problema s bolestima drveta (primarno Esca i Eutipa).

Osim klimatskih nepogoda, iza nas je još jedna godina s Covid 19 virusom koji je uzeo žrtve – što je najveći gubitak. Pored toga razne mjere koje su pratile ovu pandemiju posebno -ograničenje kretanja ljudi, ozbiljno su uzdrmale gospodarstvo i turizam i nanijele teške ekonomske posljedice koje će imati negativan trend za naredno desetljeće.
Svjedoci smo već sada enormnog rasta cijena svih energenata, repromaterijala i usluga što će se direktno ili indirektno osjetiti u svim djelatnostima pa tako i u poljoprivredi.
Evidentan je rast cijena poljoprivrednih prerađevina, ali više u ratarskoj nego u vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji. Ovo što se sada događa u ratarstvu rezultat je smanjene proizvodnje i nižih prinosa zbog klimatskih nepogoda (primarno suša ili poplave). No, kako to obično biva, veći dio zarade uzet će prerađivači i trgovci nego sami proizvođači žitarica.

Kad je u pitanju vinogradarstvo i vinarstvo kao jedna od značajnijih poljoprivrednih djelatnosti u Hercegovini, ono proživljava jednu od najtežih kriza u zadnjih 20-ak godina. Slaba prodaja i izvoz vina, nedostatak radne snage, uz navedeni porast cijena repromaterijala mogla bi ozbiljno utjecati na razvoj vinogradarstva i vinarstva na području Hercegovine. Bogate zemlje Europske unije trude se kroz razne poticaje i jednokratne mjere održati vinogradarsku proizvodnju. Hoće li se naći neko rješenje za Hercegovačke vinogradare i vinare ostaje veoma neizvjesno.

Mr.sci. Danko Tolić / Časopis DBG 2021

 

 

 

 

Podijeli objavu